Druga polovica prošloga tjedna bila je vrlo radna za ministra obrane Ivana Anušića. Najprije je u četvrtak, 12. veljače, u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara obrane NATO saveza, u sklopu kojeg je onda održano i Vijeće NATO-Ukrajina, kao i sastanak Ukrajinske obrambene kontaktne skupine (UDCG) u tzv. Ramstein formatu. Sastanak ministara obrane NATO-a bio je prilika da se razgovara o daljnjem unapređenju NATO agende odvraćanja i obrane, kao i borbenih sposobnosti savezničkih snaga te o dodatnom osnaživanju potpore Ukrajini. Bila je to ujedno i prilika da se ministar Anušić pohvali dosadašnjim napretkom u nacionalnom resoru obrane:

“Hrvatska je na prvi ovogodišnji sastanak ministara obrane NATO-a došla s ispunjenim NATO ciljem, imamo 2,10 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Taj smo cilj dosegnuli u 2025. godini. Na današnjem je sastanku potvrđeno da su sve članice NATO-a dostigle 2 posto, odnosno 2 posto i više obrambenih izdvajanja. Hrvatska je izuzetno aktivna kada je riječ o jačanju naših obrambenih kapaciteta i podizanju razine sigurnosti u ovim složenim geopolitičkim uvjetima. Hrvatska vojska, naime, prolazi najveću modernizaciju u zadnjih 30-ak godina, kontinuirano podižemo standard hrvatskim vojnicima i uveli smo temeljno vojno osposobljavanje koje ulaskom ročnika u vojarne započinje 9. ožujka”,

poručio je ministar Anušić kroz priopćenje MORH-a. Anušić je posebno istaknuo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao veliki korak u podizanju spremnosti i sigurnosti jedne zemlje.

Inicijativi o zajedničkim ulaganjima u proizvodnju dronova i protudronskih sustava Hrvatskoj, Nizozemskoj i Latviji priključila se i Španjolska, najavio je Anušić:

“Uz Nizozemsku, Latviju i Hrvatsku od danas je s nama i Španjolska i nas četiri članice NATO saveza krećemo u zajedničku proizvodnju, distribuciju dronova i protudronske zaštite.” 

Vezano uz instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), namijenjen za jačanje europskih obrambenih sposobnosti kroz zajedničku nabavu, iz koje je Hrvatskoj odobreno 1,7 milijardi eura, Anušić je izjavio da “prva tranša ide“: “Mi smo ugovorili opremu i naoružanje kroz SAFE program i ona će biti isporučena do kraja 2028.”

Već u petak 13. veljače Anušić se pridružio premijeru Plenkoviću u Munchenu na tamošnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Anušić je održao više sastanaka na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, među kojima i trilateralni sastanak s ministrima obrane Albanije i Kosova.

„Deklaraciju koju smo lani potpisali konzumiramo, radimo zajedno, kreiramo zajedničke aktivnosti i tehničku potporu u smislu obrambene industrije i suradnje naših oružanih snaga. U toj deklaraciji apsolutno ništa nije sporno i, naravno, niti ikoga njome ugrožavamo. Moram to reći jer pretpostavljam da je to tema broj jedan, koliko vidimo, u regionalnim medijima. Imamo nove planove i nove sastanke i nove aktivnosti i u ovoj godini“,

rekao je ministar obrane. Samo par dana ranije službeni Beograd je burno reagirao na sastanak načelnika glavnih stožera oružanih snaga Hrvatske, Albanije i Kosova, a i predsjednik Vučić je ponovno govorio o stvaranju koalicija koje kao predstavljaju prijetnju za Srbiju.

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Anušić istaknuo je i to da se Hrvatska apsolutno zalaže za stabilnost i za cjelovitost NATO saveza: „NATO je najjači vojni savez na svijetu i taj savez mora preživjeti ovu krizu i ja se iskreno nadam da hoće. Hrvatska će se zalagati da upravo to tako bude“. Ministar Anušić na marginama Minhenske konferencije susreo se i s Amirom Baramom, državnim tajnikom u Ministarstvu obrane Države Izrael uoči službenog posjeta toj zemlji krajem veljače, najavio je MORH.

Drugog dana boravka u Munchenu, u subotu 14. veljače, ministar Anušić je s izaslanstvom Ministarstva obrane posjetio tvrtku KNDS, proizvođača tenkova Leopard čiju najnoviju verziju zajednički nabavljaju Norveška, Nizozemska, Litva, Češka i Hrvatska. Hrvatskoj delegaciji predstavljene su sposobnosti novih borbenih tenkova Leopard 2A8, a Anušić je ponovio da će prvi Leopardi 2A8 – opremljeni najsuvremenijim ofenzivnim sustavima i sustavom aktivne zaštite Trophy – u  Hrvatsku će stići 2028. godine, kako je navedeno u nedavno potpisanom ugovoru.

*Photo: NATO, MORH/J.Šeri

Ministarstvo obrane RH je jučer, 15. siječnja, bilo domaćin drugog sastanka Koordinacijske grupe za dronove i protudronske sustave koju predvode Hrvatska, Nizozemska i Latvija. Uz hrvatske predstavnike i izaslanstva Europske komisije, Europske obrambene agencije (EDA-e), Vojnog stožera Europske unije (EEAS-a) i EUMS-a na sastanku su sudjelovali predstavnici Norveške i Velike Britanije, te predstavnici 17 članica Europske unije koje su do sada iskazale interes za sudjelovanjem u ovom području sposobnosti. Zasad su to Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Švedska. Zemlje sudionice zagrebačkog sastanka u Zagrebu zainteresirane su za razvoj ovih sposobnosti ili kroz nabavu opreme ili za uspostavu inovacijskih i testnih centara. Sve sudjelujuće države imale su priliku predstaviti svoje aktivnosti i kapacitete u ovom području, a s hrvatske strane prezentacije su održali predstavnici tvrtki Orqa i Končar-Digital. Intencija je da Hrvatska bude vodeća nacija u proizvodnji FPV dronova i zajedničkim nabavama, napominje u priopćenju Ministarstvo obrane.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjim postignućima, ciljevima i daljnjim koracima u ovom području sposobnosti, a svoj strateški osvrt dali su i predstavnici NATO-ovih i EU-ovih tijela.

Prvi sastanak održan je 15. listopada 2025. u Amsterdamu na kojem se razgovaralo o ciljevima i dinamičkom planu aktivnosti za naredno razdoblje. Koncept su-vodećih nacija (co-lead nations) osmislila je Europska obrambena agencija (European Defence Agency – EDA) kao potporu u odgovoru na utvrđene nedostatke u sposobnostima za devet prioritetnih područja sposobnosti (Priority Capability Areas – PCA), koje je definiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz ožujka 2025.

Sastankom su predsjedali ravnateljica Uprave za obrambenu politiku MORH-a Nikolina Volf i načelnik Sektora za naoružanje brigadni general Davor Tretinjak.

*Photo: MORH/T.Brandt

Nedavni incidenti s dronovima iznad sjevernih članica NATO-a kao da su pokrenuli europske države na „oštriji pristup“ dronovima koji već neko vrijeme lete u njihovom zračnom prostoru te ometaju civilni promet. Tako bi Njemačka, tj. Bundeswehr, kako je Friedrich Merz najavio u svibnju ubrzo nakon stupanja na dužnost, trebala postati “najjača konvencionalna sila u Europi“. “Moramo postati spremni za rat“, zahtijevao je ministar obrane Boris Pistorius već prije dvije godine. Ali kako se mjeri snaga vojske i njezina ratna spremnost, pitaju se njemački mediji?!

Moglo bi se reći da je to broj vojnika, tenkova ili borbenih zrakoplova. Međutim, barem podjednako relevantna je i sposobnost otkrivanja i odbijanja kretanja neprijateljskih trupa, približavanja borbenih zrakoplova, projektila ili dronova već u ranoj fazi. Ili drugim riječima: prije nego što pucate, trebali biste znati gdje se mora pucati. Ova sposobnost, ratovanje u takozvanom elektromagnetskom polju, postaje sve važnija. U Ukrajini je to već godinama očito: dronovi potpuno dominiraju bojnim poljem. Biti u stanju otkriti ih, pratiti i učinkovito se boriti protiv njih glavni je prioritet u tom sukobu.

Sposobnosti “značajno povećane”

Sustav za elektroničko ratovanje 1L269 Krasuha-2 prve ruske jedinice dobile su 2012. godine

Rusija je to odavno prepoznala. Javni servisi WDR i NDR, te list Süddeutsche Zeitung (SZ), imali su pristup povjerljivoj analizi Bundeswehra o značaju elektromagnetskog ratovanja iz proljeća 2024. “Počevši od 2008., ruske oružane snage značajno su povećale i dodatno razvile svoje sposobnosti elektroničkog ratovanja“, navodi se u dokumentu. Ruska vojska je “uspostavila ukupno pet brigada, svaka s četiri bojne i jednom satnijom“, koje su dodijeljene ruskim vojnim okruzima, tvrdi se u dokumentu. Svaka bojna dodijeljena je nekoj vojnoj skupini, a satnija za elektromagnetsko ratovanje integrirana je u zračne snage “u svakoj brigadi i diviziji“. Ruske oružane snage stoga imaju “sposobnost vođenja elektromagnetskog ratovanja u svim  područjima djelovanja na razini svake veće jedinice“, nastavlja se u analizi. Stoga su sposobne provoditi “svaki pokret i svaku operaciju” s tim sposobnostima, stoji u tom dokumentu.

Rusija, prema dokumentu Bundeswehra, smatra ove sposobnosti “bitnim doprinosom pobjedi“. Za Bundeswehr to prvenstveno vodi do zaključka da se elektroničko ratovanje mora smatrati “samo po sebi razumljivim u svakoj operaciji“. Međutim, prema istraživanju WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga, ovo ključno područje ostaje i dalje jedna od najvećih slabosti njemačkih oružanih snaga, čak i tri godine nakon proglašene “prekretnice” („Zeitenwende”). U Bundeswehru su za ovo područje odgovorne Snage za elektroničko ratovanje (EloKa). U javnoj raspravi one dobivaju malo pažnje. Ipak, kako kaže nekoliko sugovornika, trupe su, kada je u pitanju borba u elektromagnetskim poljima, sve samo ne dobro opremljene – i u pogledu ljudstva i opreme.

Baltik na nogama zbog dronova

Zbog sve češćih ruskih provokacija, u baltičkim zemljama raste zabrinutost i intenziviraju se napori za obranu zračnog prostora – i uz pomoć dronova, piše portal Deutsche Welle. Latvija je predvodnica Koalicije dronova, a u Litvi učenici nekih škola prolaze kroz program u kojemu uče sve o bespilotnim letjelicama. Latvijske tvrtke  testiraju dronove u stvarnim uvjetima – na nedavno održanim vježbama, ali i na bojištu u Ukrajini. Pristup tom iskustvenom potencijalu i strateška ulaganja Vlade učinili su Latviju vodećom članicom EU-a u toj tehnologiji, a može se koristiti i za zaštitu vlastitog neba. Nedavni upadi ruskih dronova u poljski i rumunjski zračni prostor stavili su baltičke zemlje u stanje visoke pripravnosti.

I na razini Europskog parlamenta, u rezoluciji usvojenoj u četvrtak 07. listopada, zastupnici u Europskom parlamentu oštro su osudili „bezobzirno i eskalatorno djelovanje” Rusije u pogledu kršenja zračnog prostora država članica EU-a i NATO-a, Poljske, Estonije, Latvije, Litve i Rumunjske. Također osuđuju namjerne upade bespilotnih letjelica usmjerene na kritičnu infrastrukturu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj. Zastupnici smatraju da je to dio ruskog „sustavnog vojnog i hibridnog ratovanja i provokacija protiv EU-a” i njegovih država članica, pri čemu Rusija snosi punu i nedvosmislenu odgovornost za djelovanja u poljskim, estonskim i rumunjskim zračnim prostorima.

Glavni tajnik NATO-a Rutte i SACEUR general Grynkewich objavljuju “Istočnu stražu”

Potičući svaku inicijativu koja omogućuje EU-u i njenim državama članicama da poduzmu „koordinirane, ujedinjene i razmjerne mjere protiv svih kršenja njihova zračnog prostora, uključujući uklanjanje prijetnji iz zraka”, zastupnici pozdravljaju inicijativu za stvaranje EU zida za bespilotne letjelice i inicijativu „Eastern Flank Watch“, istodobno naglašavajući potrebu da se osigura sveobuhvatna pokrivenost svih država članica koje se suočavaju s izravnim sigurnosnim izazovima duž južnog boka Unije. Smatraju da niz sabotaža i hibridnih aktivnosti Rusije protiv EU-a predstavlja terorizam pod pokroviteljstvom države, čak iako su ispod praga po kojim bi se okarakterizirali kao oružani napad.

Snažan europski stup unutar NATO-a

Pozivajući na pojačanu koordinaciju, jedinstvo i solidarnost među državama članicama, institucijama EU-a i strukturama NATO-a, zastupnici inzistiraju na hitnoj potrebi da se prijeđe na istinsku europsku obrambenu uniju, nadovezujući se na postojeće okvire kao što je Bijela knjiga o europskoj obrani i spremnosti za 2030. kao i da se takvi koncepti i dalje razvijaju. Taj bi napredak trebao ići ruku pod ruku s odgovarajućim financiranjem unutar sadašnjeg i sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, naglašavajući potrebu za jačom civilno-vojnom koordinacijom zračnog prostora te bolje opremanjem policijskih snaga i civilnih vlasti sredstvima za otkrivanje i obranu od bespilotnih letjelica. Parliament također poziva EU i njegove države članice da vlastima osiguraju primjerena sredstva za borbu protiv bespilotnih letjelica na kritičnim infrastrukturnim lokacijama kao što su zračne luke i elektrane.

Pouke iz Ukrajine

U rezoluciji se poziva na znatno jačanje obrambene suradnje s Ukrajinom, posebno u pogledu tehnologije bespilotnih letjelica i protumjera, a to bi uključivalo i jačanje industrijske suradnje. Također poziva su zakonodavce da brzo dovrše zakonodavstvo o Europskom programu obrambene industrije (EDIP). To bi se, zajedno s instrumentom Sigurnosno djelovanje za Europu (SAFE), trebalo iskoristiti za izdvajanje financijskih sredstava za pouke iz Ukrajine i za potporu Ukrajini u ratovanju bespilotnim letjelicama.

Hrvatska se namjerava pridružiti Koaliciji dronova predvođenu Latvijom i Velikom Britanijom s ciljem osiguravanja sigurnog lanca dostave dronova na Zapadu, najavio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas tijekom službenog posjeta Latviji. „Hrvatska i Latvija dijele sličnu povijest, a naša iskustva postavljaju čvrste temelje za međusobno razumijevanje i blisko partnerstvo“, rekao je Grlić Radman nakon sastanka s latvijskom kolegicom Baibom Braže, najavivši suradnju u područjima poput prometne infrastrukture, digitalizacije i IT industrije, elektroindustrije, prehrambene i farmaceutske industrije. Trgovina između Latvije i Hrvatske porasla je posljednjih godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni vanjskotrgovinski promet s Hrvatskom prošle godine iznosio je 75,4 milijuna eura, što je povećanje od 42% u odnosu na 2023. godinu.

Koalicija dronova osnovana je u veljači prošle godine i za razliku od onoga što misli Gordan Grlić-Radman – cilj joj je osigurati stabilnu opskrbu Ukrajine bespilotnim letjelicama raznih vrsta, a tek općenito podržati proizvodnju dronova na Zapadu i jačanje sposobnosti njihove upotrebe. Osim Latvije, Velike Britanije i Ukrajine, dosad su se Koaliciji pridružile europske zemlje Belgija, Češka, Danska, Francuska, Estonija, Italija, Litva, Nizozemska, Luksemburg, Poljska, Njemačka i Švedska, ali i članice NATO-a Turska i Norveška, te prekomorske države Australija, Kanada i Novi Zeland.

“Složili smo se o beskompromisnoj podršci ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu te da samo ukrajinski narod mora odlučiti o svojoj budućnosti“, rekao je Grlić-Radman nakon sastanka s Baibom Braže.

U Rigi se hrvatski ministar vanjskih poslova sastao i s predsjednikom Latvije Edgarsom Rinkevičsem. Razgovori su se usredotočili na regionalnu sigurnost i obranu unutar EU i NATO-a, kao i na zajedničku podršku Ukrajini. Također su razmijenjena mišljenja o aktualnim krizama na Bliskom istoku, proširenju EU na Zapadni Balkan, Ukrajini i Moldovi, te borbi protiv hibridnih prijetnji. Na sastanku je dodatno naglašena važnost regionalnih formata suradnje, pri čemu se Hrvatska priprema predsjedati Inicijativom Triju mora sljedeće godine.

Grlić-Radman se sastao i s ravnateljem NATO-ovog Centra izvrsnosti za strateške komunikacije Jānisom Sārtsom te članovima Odbora za vanjske poslove Saeime (latvijskog parlamenta) i Skupine za promicanje suradnje s Hrvatskim saborom. Također, Gordan Grlić Radman održao je predavanje pod nazivom „Srednje velike države članice EU i budućnost europske sigurnosti: hrvatska perspektiva“ na Sveučilištu u Latviji.