Vojska Sjeverne Makedonije prolazi kroz intenzivnu modernizaciju, među kojima značajno mjesto zauzima opremanje američkim oklopnim vozilima tipa Stryker koji su nedavno predani njihovim Oružanima snagama Točnije, prošli tjedan (u srijedu, 25. ožujka) u vojarni “Strašo Pindžur” u Petrovcu promovirano je novopristiglih 17 lakih oklopnih vozila tipa “STRYKER”, od planiranih 42, kupljenih od SAD-a u procesu modernizacije i opremanja makedonske vojske.

Ova vozila predstavljena su javnosti u nazočnosti premijera Hristijana Mickoskog, ministra obrane Vlade Misajlovskog, potpredsjednika vlade i ministra prometa i veza Aleksandra Nikolovskog, načelnika Glavnog stožera general-bojnika Saška Lafčiskog i vršiteljice dužnosti šefa misije američkog veleposlanstva Nicole Varns, priopćilo je Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije. Na događaju je premijer Mickoski naglasio da se ulaganja u obranu i vojsku nastavljaju te da će oklopna vozila “STRYKER” značajno ojačati kapacitete makedonske vojske.

„To nam puno znači, poboljšava operativnost, praktično povećava mobilnost same Vojske i na taj način postajemo konkurentniji u usporedbi s drugim vojskama. Mi kao Vlada nastavit ćemo ulagati u našu makedonsku vojsku i u budućnosti“,

rekao je premijer Mickoski.

Ministar obrane Misajlovski rekao je da je ovo jedan od najvećih projekata Ministarstva obrane te da modernizacija vojske nastavlja snažnim tempom jer je više od 32% obrambenog proračuna planirano za modernizaciju.

„Kao što vidite, iza mene je već stiglo 17 vozila. Ostala bi trebala stići do sredine ljeta, ali nastavit ćemo sa svime što je dio naše modernizacije“,

rekao je ministar. Dodao je da su zahvaljujući izvrsnoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama danas ponovno stavljena u pogon neka od vozila koja su u prošlosti bila van upotrebe te je naglasio da dolazi još mnogo projekata sa Sjedinjenim Državama, koji uključuju dodatno naoružanje, dodatnu opremu, dronove, opremu za specijalne jedinice, za modernu i opremljenu vojsku.

Inače, Sjeverna Makedonija preuzela je ranije i 29 oklopnih taktičkih vozila JLTV američke proizvodnje čime makedonska vojska ima ukupno 67 vozila ovog tipa. Makedonska vojska prolazi proces prelaska s istočne na zapadnu, odnosno američku opremu pri čemu je nabavka novih oklopnih taktičkih vozila jedan od najuspješnijih projekata.

Projekt Stryker, o kojem smo više puta pisali na stranicama portala Obris.org – među ostalim i kada je bila aktivna ponuda SAD-a za opremanje OS RH tim vozilima, razvio je General Dynamics Land Systems (GDLS) u kasnim 90-ima. Njegov cilj bio je stvoriti jedinstvenu oklopnu platformu na kotačima i obitelj borbenih i pomoćnih vozila na temelju nje. Nova platforma temeljila se na postojećem oklopnom vozilu LAV III, koje je prethodno razvijeno za Kanadu na temelju švicarskog oklopnog transportera Piranha. Do ranih 2000-ih, nekoliko verzija Strykera je testirano i preporučeno za korištenje u američkoj vojsci. U razdoblju 2000.-2001. Pentagon je naručio proizvodnju oko 4.5 tisuća oklopnih vozila različitih verzija. Za kopnene snage nabavljeni su oklopni transporteri M1126, borbena vozila pješaštva M1296, izvidnička vozila M1127, vozila za vatrenu potporu M1128 i dr. Vozila Stryker koristi i više raznih država, a borbeno djeluju i u ratu u Ukrajini.

*Photo: Ministarstvo obrane Sjeverne Makedonije

Novi glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte počeo je ekipirati svoj tim. Još u zadnjim  danima mandata Jensa Stoltenberga ostavku na mjesto zamjenika glavnog tajnika podnio je Mircea Geoană  kako bi se mogao kandidirati za rumunjskog predsjednika. I Hrvatima dobro poznati Boris Ruge u status je vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika, sve dok Rute ne oformi svoj tim najbližih suradnika.

Boris Ruge u Hrvatskom saboru o aktivnosti NSATU

U utorak 19. studenog Mark Rutte je objavio prvo imenovanje – za svoju novu zamjenicu imenovao je Radmilu Šekerinsku, bivšu ministricu obrane Sjeverne Makedonije.

„Sretan sam što mogu najaviti imenovanje Radmile Šekerinske za sljedeću zamjenicu glavnog tajnika. Ona istinski vjeruje u NATO, zna kakav je posao potreban za pridruživanje Savezu i što znači biti punopravna članica. Radujem se što ću raditi s njom po preuzimanju ovu važne uloge”,

objavio je glavni tajnik NATO-a u kratkom priopćenju. Tijekom njenog mandata ministrice obrane Sjeverne Makedonije, ta je zemlja postala punopravna članica NATO-a, na što je podsjetio i sam Savez navodeći kvalifikacije nove zamjenice Glavnog tajnika.

Radmila Šekerinska u Zagrebu 2018.

Radmila Šekerinska je kao ministrica obrane 2018. posjetila i Zagreb, netom nakon što je Makedonija dobila pozivnicu za NATO usred skandala s ruskim uplitanjem u makedonske razgovore s Grčkom oko budućeg imena zemlje. U Zagrebu se u srpnju 2018. održavao Poseban sastanak Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative, na kojem je ko počasni gost sudjelovao tadašnji ministar obrane SAD-a James Mattis, te je Šekerinska sudjelovala kao jedna od ukupno 8 ministara obrane. Radi se o modernoj političarki, prvoj ženi koja je u jednom kratkom razdoblju obavljala funkciju premijera Makedonije, a tijekom dugogodišnje karijere bila je i ministrica europskih integracija i ministrica obrane, te nema dilema o važnosti euro-atlantskih integracija.

Godinama je već pravilo da jedno od najviših mjesta u NATO-u popunjava žena, mnogi tvrde da je najidealnija kombinacija „žena iz istočne Europe“, a hrvatski lokal-patrioti na tom mjestu uglavnom vide Kolindu Grabar-Kitarović, čak i nakon okončanja njenog mandata u NATO-u.

Kako su priopćile Oružane snage Norveške, ova je skandinavska zemlja poslala Sjevernoj Makedoniji kamione i druga terenska vozila. Radi se o donaciji ukupno 40 Scania kamiona i 36 višenamjenskih vozila iz sastava norveških Oružanih snaga. Ova je donacija, napominju Norvežani, neizravna podrška Ukrajini, budući je Sjeverna Makedonija do sada donirala značajnu količinu vojne opreme Ukrajini. Norveška će donacija doprinijeti da Makedonija i makedonska vojska nadopune barem dio dane opreme. Ono što je još bitnije, ova donacija pomoći će Makedoniji u osnivanju pješačke bojne koja će činiti dio stalne pripravnosti NATO-a.

Nadalje, stoji u priopćenju norveških Oružanih snaga, NATO savez 4. travnja ove godine puni 75 godina. Sjeverna Makedonija je članica saveza od 2020., dok je Norveška članica NATO-a od osnivanja Saveza sada već davne 1949. godine. Sposobnost NATO-a da odgovori u krizi ili sukobu ne ovisi o jednoj naciji, već o snazi ​​i solidarnosti svih članova. Sjeverna Makedonija je poduzela nekoliko koraka za razvoj svoje obrane u skladu sa standardima NATO-a otkako je zemlja postala članica Saveza prije 4 godine. Norveška i Sjeverna Makedonija imaju blisku suradnju koja traje nekoliko godina.

Ukrcavanje kamiona Scania (Photo: Ole Andreas Vekve/Forsvaret)

„Sjeverna Makedonija je jedna od naših bliskih NATO saveznica. Važno je da Norveška sada doprinosi izgradnji vojnih kapaciteta zemlje doniranjem velikog broja kamiona i terenskih vozila. Kvalificirani zaposlenici u našim radionicama uložili su puno truda kako bi osigurali da donirana vozila budu u dobrom stanju“,

rekao je brigadir Anders Jernberg, voditelj logistike norveških Oružanih snaga.

„Sjeverna Makedonija sada dobiva vozila koja su relativno malo korištena i u dobrom tehničkom stanju, unatoč starosti. Donacija sadrži, između ostalog, vozila koja su povučena iz službe u korist oklopnih vozila u Afganistanu“,

kaže Øyvind Heien, voditelj Odjela za kopnene sustave. Vojni teret za Makedoniju krenuo je 25. ožujka iz norveškog grada Orkanger, brodom se kreće prema grčkom Solunu, odakle će dalje nastaviti prema Sjevernoj Makedoniji.

Makedonski Su-25, sada u službi ukrajinske 299. brigade taktičke avijacije

Tijekom dvije godine rata, Sjeverna Makedonija je Ukrajini poslala 10-ak paketa vojne pomoći. Veliko je iznenađenje izazvala makedonska donacija 4 aviona Su-25 i 12 helikoptera Mi-24, kao i 31 tenka T-72, sve zajedno s rezervnim dijelovima, i to u prvih 6 mjeseci rata u Ukrajini. Na popisu makedonske opreme donirane Ukrajini je i razno topništvo, protuzračni sustavi, kao i projektili zrak-zrak R-60MK, te razno streljivo zrak-zemlja, uključujući i avio-bombe (FAB-100/250  i OFAB-250) za Su-25. Makedonci su u Ukrajinu poslali i Zolje, Zastavine puške M70, kao i pripadajuće streljivo. Krajem prošle godine objavljeno je da je makedonska vojska uspješno okončala obuku prve grupe ukrajinskih vojnika. Sama obuka, kao i njen tip, držana je u tajnosti iz sigurnosnih razloga, a makedonska ministrica obrane Slavjanka Petrovska objasnila je da se namjerno s ovom informacijom izašlo sa zakašnjenjem. „Obuka je vođena u objektima Vojske Republike Sjeverne Makedonije, o čemu je Vlada donijela odgovarajuću odluku“, rekla je Petrovska, najavivši da će se obuke ukrajinskih vojnika u Sjevernoj Makedoniji nastaviti i tijekom 2024., odnosno „sve dok  za time bude postojala potreba“.

Dan Vojske Makedonije, 18. kolovoz, kojim se ove godine obilježila 23. godišnjica postojanja makedonske vojske, službeno je označio velike kadrovske promjene u Generalštabu VS-a, kao i na čelu pojedinih zapovjedništava. Predsjednik Makedonije i vrhovni zapovjednik vojske Gjorge Ivanov donio je odluku o imenovanju 6 generala na različite funkcije u samom vrhu Vojske Makedonije (Armija Republike Makedonije – ARM), kao i o razrješenju 5 generala, što je, ukupno gledano, najveća smjena u povijesti Generalštaba ARM-a. Na sam Dan ARM-a objavljeno je imenovanje novog načelnika Generalštaba, general pukovnika Metodije Veličkovskog, dosadašnjeg zapovjednika makedonskog Združenog operativnog zapovjedništva (“Здружената Оперативна Команда” – ZOK). Dosadašnji načelnik Generalštaba, general zbora Gorančo Kotevski, koji je na toj dužnosti proveo punih godinu dana od službenog isteka mandata, postao je državni savjetnik za obrambena i strateška pitanja, i tu će dužnost obnašati u Kabinetu predsjednika Makedonije kao savjetnik za vojna pitanja.

Novi načelnik Generalštaba ARM, general Metodija Veličkovski

Iako su se do sada pojavljivale razne spekulacije o nasljedniku Kotevskog, Veličkovski je navodno jedini koji udovoljava formalnim uvjetima za imenovanje na dužnost načelnika Generalštaba ARM-a. Jedan od neslužbenih, ali najizglednijih kandidata za to mjesto, general bojnik Dimče Petrovski, početkom sljedeće godine ispunjava uvjete za umirovljenje, dok druga spominjana osoba, brigadni general Vasko Đurčinovski, nema dovoljno godina u tom činu kako bi mogao biti promaknut u viši čin. Ustrojbeno mjesto načelnika Generalštaba redovito zahtijeva čin barem general pukovnika, ali se prema Zakonu o službi u ARM-u na to mjesto može imenovati i general bojnik koji je proveo 2 godine na ustrojbenome mjestu. Veličkovski je ispunio upravo taj uvjet, budući je od ožujka 2012. godine bio na dužnosti zapovjednika ZOK-a u činu general bojnika. No njegovo postavljenje za načelnika Generalštaba ipak je bilo poprilično iznenađenje za poznavatelja obrambenog sustava u Makedoniji, kao i do sada rekordnih 15 imenovanja i razrješenja generala Vojske Makedonije. Osim novog načelnika, u Generalštab dolazi i njegov novi zamjenik – na mjesto dosadašnjeg zamjenika načelnika Generalštaba, generala pukovnik Nasera Sejdinija, dolazi general bojnik Muhamed Racaj. Primopredaja dužnosti u Generalštabu održana je prošlog četvrtka, 27. kolovoza.

Ministar obrane Jolevski, načelnik Generalštaba Veličkovski i zapovjednik ZOK-a Đurčinovski

Na dosadašnje mjesto Veličkovskog u Združeno operativno zapovjedništvo imenovan je brigadni general Vasko Đurčinovski, dosadašnji zapovjednik Pukovnije za specijalne operacije (PsO), dok je za njegovog zamjenika postavljen brigadni general Pavle Arsoski, dosadašnji zapovjednik Prve mehanizirane pješačke brigade. Na čelo ove jedinice, umjesto Arsoskog, imenovan je pukovnik Zoran Milevski. Za načelnika stožera u ZOK-u imenovan je brigadni general Azem Nuredin – dok je njegov prethodnik, brigadni general Stojan Dimčev, razriješen te dužnosti. U kolovozu je došlo i do promjene na čelu bojne Vojne policije (bVP), u sastavu Združenog operativnog zapovjedništva – njen dosadašnji zapovjednik, pukovnik Robert Tasevski, dužnost je predao pukovniku Vasku Kokolanskom, dosadašnjem načelniku stožera u toj istoj bojni.

Kao posebnu zanimljivost spomenimo još i “slučaj” generala zbora Miroslava Stojanovskog, bivšeg načelnika Generalštaba ARM-a (2005. do 2011.), i dosadašnjeg vojnog savjetnika predsjednika Makedonije – koji je kao djelatna vojna osoba sada nanovo preraspoređen u Ministarstvo obrane, gdje će čekati rješenje o svome umirovljenju.

No čini se da sva ova postavljenja nisu po volji Demokratske unije za integraciju (DUI), albanskog partnera u vladajućoj koaliciji predvođenoj strankom VMRO-DPMNE. Svečanost obljetnice ARM-a, na kojoj je predstavljen novi načelnik Generalštaba ARM, prošla je bez nazočnosti ijednog dužnosnika DUI-a, kao i bez Ilmija Selamija, zamjenika ministra obrane koji dolazi iz albanskih redova.

Vojska Makedonije angažirana je na prihvatu migranata

U govoru povodom Dana Vojske Makedonije, predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov istaknuo je potrebu za opsežnim reformama sigurnosnog sustava u zemlji, dok je ministar obrane Zoran Jolevski najavio da će ključna zadaća u narednom razdoblju biti opremanje i modernizacija Vojske Makedonije, kao i uspostavljanje specijalizirane Katedre za vojno zrakoplovstvo.

„Imali smo 9 rotacija u Iraku i 27 rotacija u Afganistanu, gdje smo jedno vrijeme imali više vojnika po glavi stanovnika od 90 posto zemalja-članica NATO-a. Naši mirovnjaci su dio međunarodnih misija: Odlučna podrška u Afganistanu, ALTHEA u BiH, i UNIFIL u Libanonu“,

istaknuo je Ivanov, dodavši kako Makedonija još uvijek nije članica NATO-a, ali je za to potpuno spremna:

„Ono što se na žalost nije promijenilo još od 2010. godine su dvojni standardi i nelegalna blokada u članstvu NATO-a, iako smo odavno ispunili sve kriterije za članstvo. Predugo čekamo da zauzmemo mjesto koje nam pripada. Makedonija je spremna za članstvo u NATO-u, a je li NATO spreman za članstvo Makedonije – ostaje da se vidi na summitu u Varšavi“,

zaključio je Ivanov pozvavši partnere Makedonije da podrže njenu kandidaturu za Savez.

Vlada je na današnjoj 216. sjednici primila na znanje dva dokumenta o suradnji Ministarstva obrane RH i Ministarstva obrane Republike Makedonije, te dogovor između ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost RH te Direkcije za zaštitu tajnih podataka Crne Gore o razmjeni i zaštiti klasificiranih podataka. „Makedonski dio“ obrazlagao je ministar obrane, Ante Kotromanović, koji je prošlog mjeseca bio i u službenom posjetu toj nekadašnjoj jugo-republici:

„Jedan tehnički sporazum il’ dogovor s Ministarstvom obrane Republike Makedonije na području vojno-tehničke suradnje i obrazovanja, i drugi Memorandum o suglasnosti između naša dva ministarstva, našeg ministarstva i njihovog, o razmjeni stručnjaka na području odnosa s javnošću.“

Kraće nije moglo!

Službeni posjet Makedoniji u veljači 2015.

Spomenuti Tehnički sporazum, kao i Memorandum o suglasnosti potpisao je ministar obrane Kotromanović prvog dana svog službenog posjeta Makedoniji, odnosno makedonskom kolegi, ministru obrane Zoranu Jolevskom, 9. veljače ove godine. Prilikom potpisivanja, Kotromanović je rekao:

„Trudimo se i radimo na tome da hrvatske i makedonske oružane snage budu bolje i kvalitetnije. Provodimo zajedničke operacije poput onih na prostoru Afganistana. Tamo smo se mogli uvjeriti u kvalitetu makedonskih vojnika koji su sve svoje zadaće izvršavali na najbolji mogući način. Sretni smo što u Makedoniji imamo prijateljsku zemlju s kojom možemo razvijati kvalitetnu obrambenu suradnju.“

Dogovoren je i nastavak te proširenje školovanja i obuke za pripadnike oružanih snaga Republike Hrvatske i Republike Makedonije. Makedonskoj strani ponuđena je i mogućnost da u idućoj akademskoj godini školuje jednog kadeta na Hrvatskom vojnom učilištu, na studijskim programima Vojno vođenje i upravljanje ili Vojno inženjerstvo. Također im je ponuđena i mogućnost stručno-specijalističke obuke u Središtu za obuku HRZ-a i PZO-a u okviru BRAAD inicijative, te od 2016. godine u Zapovjedništvu za potporu. Osim razmjene stručnjaka za odnose s javnošću, ministri obrane RH i Republike Makedonije dogovorili su i suradnju te angažman hrvatskih stručnjaka s mjernom opremom, koji su i prošle godine provodili pregled i ispitivanje helikoptera makedonskog zrakoplovstva. Hrvatska je strana zauzvrat dobila 32 sata leta na simulatoru za Mi-helikoptere u makedonskom Središtu za obuku pilota. Riječ je o centru kojeg je Makedonija krenula uspostavljati 2010. godine, u suradnji s izraelskom tvrtkom Elbit Systems, te uz procijenjen trošak od oko 43 milijuna eura. Čitava je ta infrastruktura postala operativnom 2. ožujka 2014. godine, od kada se i nudi na korištenje partnerima te regiji.

U veljači ove godine postignut je dogovor RH i s Crnom Gorom, točnije hrvatskog Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost s tamošnjom Direkcijom za zaštitu tajnih podataka Crne Gore, a vezano za razmjenu i zaštitu tajnih podataka. Kako je na današnjoj sjednici Vlade pojasnila zamjenica ministra pravosuđa, Sandra Artuković Kunšt, danas je Vlada Republike Hrvatske i službeno upoznata s tim potezom, koji predstavlja korak u širem postupku pripreme za sklapanje cjelovitog Ugovora o razmjeni i zaštiti klasificiranih podataka između Hrvatske i Crna Gore. Vlada je to objašnjenje jednoglasno primila na znanje.

Ministarstvo obrane Republike Makedonije raspisalo je prošloga tjedna natječaj za prijam novih 125 profesionalnih vojnika u Armiju Republike Makedonije (ARM). Kandidati koji zadovolje tražene uvjete potpisat će ugovor na 3 godine i to za službu u specijalnoj jedinici pod nazivom “Vukovi”, te u drugim rodovima i službama ARM-a. Na natječaj se mogu javiti svi punoljetni državljani Makedonije, dok se od posebnih uvjeta traži završeno dobrovoljno služenje vojnog roka i da kandidati ne budu stariji od 25 godina na dan isteka natječaja za prijam profesionalnih vojnika. Oni koji žele u specijalnu jedinicu moraju znati plivati i trebaju biti u stanju preplivati 50 metara (što je zanimljiv uvjet za državu bez mora, s tek nešto jezera, rijeka i bazena u državi). Svi kandidati morat će polagati i pismeni ispit (opće obrazovanje i psihološki test), ići na provjeru fizičkih sposobnosti, te se podvrći zdravstvenom pregledu kod posebne komisije formirane pri Ministarstvu obrane. Pripadnici nacionalnih manjina, kojih u ARM-u ima 27 posto, ravnopravno se mogu javiti na natječaj ako zadovoljavaju propisane uvjete. Natječaj je otvoren 15 dana od dana objave.

Makedonski premijer Nikola Gruevski najavio je da će tijekom ove godine, kroz dva objavljena natječaja, Vojska Republike Makedonije zaposliti ukupno 250 profesionalnih vojnika. „Time se građanima daje mogućnost da dobiju posao, a vojsci da ojača svoje sposobnosti“, rekao je Gruevski. No nije to jedini način kako Ministarstvo obrane i Vojska doprinose zapošljavanju u zemlji s visokom stopom nezaposlenih.

U veljači prošle, 2014. godine usvojene su izmjene Zakona o službi u Vojsci Makedonije, koje su se u velikoj mjeri odnosile upravo na profesionalne vojnike. Prema ranijim izmjenama Zakona o službi u veljači 2012. godine, a na zahtjev sindikata, ugovor s profesionalnim vojnicima raskidao se po njihovom navršavanju 45. godine života. Izmjene s retroaktivnim djelovanjem odnose se na sve bivše profesionalne vojnike koji su nakon raskida ugovora ostali nezaposleni, a koji će, zahvaljujući novom zakonodavstvu, moći izabrati žele li mirovinu dočekati u Ministarstvu obrane ili nekom drugom državnom ili lokalnom tijelu. Predviđeno je, naime, da se bivše „profije“ angažira bilo za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, bilo u pravosudnoj, sudskoj ili šumskoj policiji, kaznenim institucijama, ili nekim drugim tijelima državne ili lokalne samouprave.

„Nakon što profesionalni vojnici budu raspoređeni na rad u druge državne institucije, ući će u normalan radni odnos, te će nastaviti primati plaće od tih institucija sve dok ne ispune uvjete za umirovljenje“,

objasnio je izmjene premijer Gruevski. Tim izmjenama obuhvaćena je grupa od 234 profesionalna vojnika koji su se po prekidu ugovora odmah prijavili na Zavod za zapošljavanje i stekli status nezaposlenih. Neovisni sindikat profesionalnih vojnika zahtijevao je da se izmjene odnose i na 120 vojnika koji su bili prisiljeni na umirovljenje 2012. godine, prije nego što je dobna granica za raskid ugovora podignuta s 38 na 45 godine.

Prosvjed bivših vojnika

Računa se da je kroz ARM do danas prošlo oko 3600 profesionalnih vojnika, te da je program „Lepeza“, osmišljen za njihovo snalaženje u novom, civilnom životu, debelo podbacio. Osnovna primjedba za „Lepezu“ bilo je nepostojanje mehanizama za prijenos vojnih znanja u civilni sektor na iznimno kompetitivnom tržištu rada u Makedoniji. Očito nije pomoglo ni to što je VMRO tijekom godina na vlasti pomicao dobnu granicu za raskidanje ugovora – najprije je to bilo navršenih 35 godina starosti, pa 38, i naposljetku 45. Zbog odredbe da s 38 godina starosti moraju van iz sustava, profesionalni su vojnici još 2009. godine prosvjedovali pred zgradom Vlade, tražeći bolje socijalne uvjete i bolju mogućnost zapošljavanja u državnim službama nakon prestanka aktivne vojne službe. Tadašnji ministar obrane Zoran Kojanovski odbio je njihove zahtjeve, smatrajući ih neprihvatljivima, ujedno najavljujući da se razmatra da se svi profesionalni vojnici iznad 38 godina prebace u aktivnu pričuvu, pri čemu bi dobivali naknadu u iznosu od 30 posto prosječne plaće profesionalca. Za ikakav pomak trebalo je još 5 godina.

Sukladno izmjenama Zakona o službi u Armiji Makedonije, svi bivši profesionalni vojnici čiji je radni status prekinut zbog dobne granice (uključujući i prve ture vojnika stare 35, odnosno 38 godina), a imali su status nezaposlene osobe na dan 31. prosinca 2013. godine, potpisali su novi ugovor o radu s Ministarstvom obrane i ARM-om. No ni taj proces ne ide jednostavno. Tako su u prosincu 2014. bivši profesionalci najavljivali prosvjed pred Vladom jer, iako im je u listopadu bilo najavljeno potpisivanje novih radnih ugovora, to se nije dogodilo ni nakon 2 mjeseca. Ministarstvo se tada vadilo da je do zastoja došlo zato jer su stručne službe morale najprije utvrditi tko ispunjava uvjete sukladno izmjenama Zakona o službi u Vojsci Makedonije. No, nepunih tjedan dana kasnije 59 bivših profesionalnih vojnika dobilo je poziv za dolazak na novo radno mjesto. Od 59 pozvanih, njih 57 je i iskoristilo pravo na ovako stečeni novi/stari radni odnos.