Od 1. kolovoza Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo Centar (HQ MND-C) sa sjedištem u mađarskom gradu Szekefehervaru ima novog zapovjednika – to je mađarski general-bojnik László Antal. Osim njega, dosadašnji načelnik stožera MND-C brigadni general Dražen Ressler također je 1. kolovoza preuzeo dužnost zamjenika zapovjednika divizije, dok brigadir Ján Hric iz Slovačke preuzima Resslerovu poziciju načelnika stožera.

U petak 31. srpnja 2026. godine održana je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg zapovjednika general-bojnika Tibora Králika (SVK) i novog zapovjednika general-bojnika László Antala (HUN). U svom oproštajnom govoru general Králik zahvalio je svim pripadnicima Zapovjedništva na rezultatima koje je ono postiglo tijekom njegovog mandata od čega je posebno istaknuo uspješno dostizanje pune operativne sposobnosti te jačanje uloge zapovjedništva unutar NATO-ove strukture snaga. “HQ MND-C je danas zapovjedništvo koje je predano jačanju kolektivne obrane NATO-a, spremno je odgovoriti na sigurnosne izazove današnjice te zajedno osiguravamo da smo spremni za izazove sutrašnjice”, istaknuo je general Králik, koji je na čelu HQ MND-C bio točno 51 mjesec. “Jedina konstanta je promjena – vođe se mijenjaju, a i tim se mijenja s protokom vremena. Ono što ostaje jest duh suradnje, profesionalna izvrsnost i predanost zajedničkoj misiji”, završio je svoj govor general-bojnik Tibor Králik.

General-bojnik László Antal, prvi mađarski general na čelu organizacije, podsjetio je da je Mađarska desetljećima predana članica NATO-a, a njegova nova funkcija simbolizira da je „povjerenje obostrano, Savez stvaran, a suradnja plodonosna“. Novi zapovjednik govorio je i o tome što za njega znači moto organizacije – „Inovacija, Hrabrost, Vjera“. „Za mene inovacija nije samo tehnologija, već i način razmišljanja. Hrabrost nije odsutnost straha, već sposobnost djelovanja čak i kada smo puni straha. Vjera mi najviše znači: vjera u naše saveznike, naše vojnike i u naše zajedničke vrijednosti, za koje činimo sve što možemo“, istaknuo je general-bojnik László Antal.

U ime Hrvatske kao jedne od dvije zemlje osnivačice HQ MND-C govorio je direktor Glavnog stožera OS RH general-bojnik Denis Tretinjak, ujedno i njegov prvi zapovjednik. “„Ova ceremonija je puno više od službene primopredaje odgovornosti. Simbolizira kontinuitet vodstva, profesionalnosti i naše zajedničke predanosti vrijednostima koje nas sve povezuju. Današnji dan je podsjetnik da vodstvo nije samo autoritet, već uključuje i odgovornost i služenje,“ naglasio je general Tretinjak koji je potom general-bojniku Tiboru Králiku uručio Zlatnu medalju za časničku službu Oružanih snaga RH.

Photo: HQ MND-C/Honvedelem.hu

Posljednji dan mjeseca srpnja ujedno je bio i zadnji radni dan general-bojnika Denisa Tretinjaka kao zapovjednika „Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C)“ u mađarskom Székesfehérváru. U ponedjeljak, 31. srpnja, u tamošnjoj vojarni „Alba Regia“ održana je svečana ceremonija primopredaje dužnosti – umjesto generala Tretinjaka, novi zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva postao je brigadni general Tibor Králik iz sastava Oružanih snaga Republike Slovačke. Králik je od travnja prošle godine bio na dužnosti načelnika stožera Divizije, a na njegovo dosadašnje mjesto imenovan je hrvatski brigadni general Dražen Ressler.

General-bojnik Tretinjak je čelno zapovjedno mjesto u MND-C preuzeo 1. kolovoza 2020., kada je ondje stigao i prvi hrvatski kontingent. Tijekom tri godine, koliko je hrvatski general bio na čelu Zapovjedništva, MND-C postao je dio strukture NATO snaga, te je ove godine dosegao i početnu operativnu sposobnost. Zato i ne čudi da je iz Székesfehérvára ispraćen uz same pohvale – general-pukovnik Guglielmo Luigi Miglietta, zapovjednik Zapovjedništva savezničkih snaga NATO-a (Brunssum, Nizozemska) rekao je da mu je zadovoljstvo vidjeti brzi tempo rasta MND-C, njegov razvoj i uzastopne uspjehe koje postiže. Zahvalivši general bojniku Denisu Tretinjaku na trogodišnjoj službi, Miglietta je pohvalio generala Tretinjaka za „fenomenalan rad u iznimno dinamičnom razdoblju naše povijesti“, napominjući da s pravom može biti ponosan na rezultate koje je MND-C ostvarilo pod njegovim zapovjedništvom jer iza sebe ostavlja „jaku postrojbu sposobnu odgovoriti svim izazovima“. General-pukovnik dr. Gábor Böröndi, načelnik Glavnog stožera Mađarskih oružanih snaga, osvrnuvši se na moto zapovjedništva – „Inovacija, hrabrost, vjera“ – istaknuo je kako je osnivanje organizacije bila prilično inovativna ideja. Ova se inicijativa, rekao je general Böröndi, pokazala kao mudro predviđanje i promišljanje, jer prije četiri godine „ni očekivanja NATO-a ni skori rat nisu poticali na uspostavu međunarodnog divizijskog zapovjedništva na ovim prostorima“. Sada je potvrđena ispravnost odluke. „Bez hrabrosti bilo bi nemoguće prevladati početne poteškoće. I iako ove godine nije bilo manje izazova, zapovjedništvo je postiglo veliku prekretnicu uspješnim certificiranjem borbene spremnosti“, napomenuo je načelnik GS OS Mađarske, uz nadu da će do kraja ove godine biti dostignuta i puna operativna spremnost.

Opraštajući se sa suradnicima MND-C, general Denis Tretinjak rekao je da s radošću i ponosom gleda na protekle tri godine. Rad su, kako je rekao, započeli zajedno s prvim sastavom Stožera MND-C, pri čemu je svatko pridonio svojim znanjem i dosadašnjim iskustvom, a sitne čestice sklapale su se u složeni mozaik: „Upornim i predanim radom ovaj je mozaik pretočen u proces i cjelinu koja se kontinuirano razvija“. Okrećući se svom nasljedniku, rekao je kako je, poznavajući brigadnog generala Králika i vojnike iz zapovjedništva, siguran da će uspješno te učinkovito odgovoriti zadaćama koje su pred njima.

Ministar nacionalne obrane Mađarske Kristóf Szalay-Bobrovniczky – u znak priznanja za izvrsnu pripremljenost i upravljanje, kao i za požrtvovno djelovanje u rješavanju zajedničkih zadaća – odlikovao je general-bojnika Denisa Tretinjaka Ordenom za zasluge. Odlikovanje je hrvatskom generalu na svečanosti uručio general-pukovnik dr. Gábor Böröndi. Osim ovog odličja, general Tretinjak dobio je i medalju slovačkog načelnika Glavnog stožera i spomen-medalju gradonačelnika Székesfehérvára.

Hrvatska i Mađarska sudjeluju u formiranju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C) od 2019.godine, smatrajući ovo Zapovjedništvo sredstvom jačanja sposobnosti NATO saveza. Naknadno im se pridružila i Slovačka, u cilju jačanja regionalne suradnje zemalja Središnje Europe.

Photo: Honvedelem.hu

General Denis Tretinjak, zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C), primio je jučer, u utorak 22. veljače, zapovjednika NATO Savezničkog zapovjedništva kopnenih snaga (Allied Land Command – LANDCOM), generala Rogera L. Cloutiera, koji ovih dana ima turneju po zemljama regije. Prilikom jučerašnjeg posjeta Mađarskoj, general Cloutier se, među ostalim, sastao i sa zapovjednicima NATO-a i međunarodnih vojnih organizacija sa sjedištem u  Székesfehérváru.

General Tretinjak i brigadir István Topor, zapovjednik mađarske Jedinice za integraciju NATO snaga (NATO Force Integration Unit – NFIU HUN) izvijestili su zapovjednika LANDCOM-a o zadaćama i sposobnostima svojih organizacija.

Tako je general Denis Tretinjak, zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar od kolovoza 2020. godine, prezentirao dosadašnja postignuća i buduće zadaće MND-C, koje su ključne za operativnu spremnost i uspostavu željene regionalne suradnje. Tretinjak je istaknuo da je ideja o MND-C pokrenuta 2018. godine, samo zapovjedništvo uspostavljeno je dvije godine kasnije, a kroz nekoliko tjedana očekuje se njegovo aktiviranje u NATO strukturu snaga (NATO Force Structure). Uz zapovjednika Tretinjaka, Oružane snage RH u Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar sudjeluju s 15-ak svojih pripadnika, uključujući i prvog dočasnika MND-C, časničkog namjesnika Marija Mateljića.

Predstavljajući NFIU HUN, brigadir Topor naglasio je kako je njegova primarna operativna zadaća pomoć u provedbi prijma, rasporeda i pokretanja savezničkih snaga (Reception, staging and onward movement – RSOM), posebno onih Združene operativne skupine vrlo visoke spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF) i pripadajućih Follow-on-Forces (FoF). Tijekom mira, NFIU je uključen u planiranje kolektivne obrane te igra važnu ulogu u pripremi i izvođenju onih vježbi NATO-a koje su po svojoj prirodi i obujmu vezane uz misiju NFIU.

Zapovjednik LANDCOM-a, baziranog u turskom Izmiru, tijekom svoje aktualne turneje posjećuje savezničke države pogođene napetom sigurnosnom situacijom oko Ukrajine, s naglaskom na zemlje srednje i jugoistočne Europe. U razgovoru s Tiborom Benkom, mađarskim ministrom obrane, general Coultier je istaknuo da je NATO savez do sada poduzeo razne načelno preventivne mjere, te povećao stanje pripravnosti NATO snaga za odgovor (NATO Response Force – NRF). Zapovjednik NATO LANDCOM-a upozorio je da se treba pripremiti za eskalaciju ukrajinske krize, ali je i pohvalio Mađarsku te njene Oružane snage koje su za taj slučaj već pripremile neke konkretne koncepte i planove.

*Photo: Honvedelem.hu

General-bojnik Denis Tretinjak preuzeo je 01. kolovoza novo Multinacionalno divizijsko zapovjedništvo – Centar (HQ MND-C) u Mađarskoj, kojeg su zajedničkim snagama osnovale Mađarska i Hrvatska. Tim dogovorom Hrvatska, osim sa zapovjednikom tog novog zapovjedništva, sudjeluje i još s 15 ljudi, koji će do kraja kolovoza u potpunosti stići u sjedište MND-C u Székesfehérváru (ili kolokvijalno “Fehérváru”). O tome je general Tretinjak u utorak, 11. kolovoza, razgovarao s načelnikom mađarskih Oružanih snaga, generalom zbora Ferencom Koromom.

Tijekom radnog posjeta Budimpešti, general Tretinjak upoznao je svog domaćina, generala Koroma, s trenutnim stanjem uspostave i djelovanja Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar. Prvih 9 hrvatskih vojnika – uključujući i samog zapovjednika Zapovjedništva Tretinjaka – već je stiglo u Stolni Biograd (Székesfehérvár) kako bi početkom kolovoza postupno i službeno preuzeli svoje dužnosti. Preostalih 6 vojnika iz sastava hrvatskog kontingenta trebalo bi stići u Mađarsku ovih dana, odnosno, sredinom kolovoza. Osim upoznavanja s trenutnim stanjem stvari, generali Tretinjak i Korom definirali su zadaće koje stoje pred MND-C, kao i okvir hrvatsko-mađarske suradnje unutar tog novog Zapovjedništva.

Već smo ranije izvijestili da u Mađarsku odlazi i dosadašnji obnašatelj dužnosti prvog dočasnika OS RH, časnički namjesnik Mario Mateljić. On je 30. srpnja ove godine predao dužnost novom prvom dočasniku, časničkom namjesniku Draženu Klanjcu, a sam čn Mateljić je od 1. kolovoza ove godine prvi dočasnik novouspostavljenog “Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar” u Székesfehérváru.

I Hrvatska ratna mornarica ima svog predstavnika u MND-C. To je narednik Darko Šućur, koji je od rujna 2019. obavljao dužnost operativnog dočasnika u Bojni Obalnog motrenja i navođenja (Bojna OMiN) HRM-a. No od 1. kolovoza ove godine narednik Šućur obavlja dužnost stožernog dočasnika (Training and Exercise) u Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar u Mađarskoj. Tamo bi trebao provesti pune 4 godine, odnosno dužnost mu traje do 31. srpnja 2023. Narednika Šućura prije odlaska u Mađarsku primio je zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ivo Raffanelli, zaželjevši mu puno uspjeha, sreće, zdravlja i ugodan boravak u Mađarskoj, uz isticanje kako je potreban „maksimalan angažman uz primjenu dosadašnjih iskustava, odgovorno i profesionalno izvršavanje postavljenih zadaća uz dostojno prezentiranje HRM i OSRH u cjelini“.

*Photo: Honvedelem.hr i HRM

Jučer, 30. srpnja 2020. godine, u Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske održana je primopredaja dužnosti prvog dočasnika OS RH između dosadašnjeg obnašatelja, časničkog namjesnika Marija Mateljića, i njegovog nasljednika – časničkog namjesnika Dražena Klanjca. Ovom događanju nazočili su admiral Robert Hranj (načelnik Glavnog stožera), general-bojnik Siniša Jurković (zamjenik načelnika Glavnog stožera), te prvi dočasnici grana i pristožernih postrojbi Glavnog stožera OS RH.

Časnički namjesnik Mario Mateljić obnašao je dužnost prvog dočasnika OS RH od 1. veljače 2017. godine, a 1. kolovoza 2020. odlazi na dužnost u Szekesfehervar (Stolni Biograd) u Mađarskoj, mjesto na oko 56 kilometara jugozapadno od Budimpešte. Ondje će se časnički namjesnik Mateljić biti prvi dočasnik pri novoustrojenom Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar (HQ MND-C), kojim će također od 1. kolovoza zapovijedati hrvatski predstavnik – general-bojnik Denis Tretinjak.

Novi prvi dočasnik OS RH

Nasljednik Mateljića na dužnosti prvog dočasnika OS RH, časnički namjesnik Dražen Klanjec, pripadnik je Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1994. godine. Sudjelovao je u Domovinskom ratu kao pripadnik 7. gardijske brigade “Puma”, u kojoj je ostao do 2003. godine obnašajući dužnosti zapovjednika desetine, prvog dočasnika bojne i prvog dočasnika brigade. Od 2003. do 2007. godine obnašao je dužnost prvog dočasnika 2. gardijske brigade “Gromovi”, a nakon toga je bio i prvi dočasnik bojne u Gardijskoj oklopno-mehaniziranoj brigadi (od 2007. do 2012. godine), prvi dočasnik Obučnog središta za međunarodne vojne operacije (od 2012. do 2017. godine), te stožerni provedbeni dočasnik u Uredu prvog dočasnika OS RH (od 2017. do 2020. godine).

Treba spomenuti i da je Klanjec 2003. završio četvrtu razinu slijedno-rastuće izobrazbe dočasnika u Sjedinjenim Američkim Državama (US Army Sergeants Major Course), a bio je aktivan i u okviru dosadašnjih djelovanja OS RH u Afganistanu – 2006. godine kao mentor pješačkih postrojbi, 2011. godine kao mentor topničkih postrojbi, te 2015. godine kao savjetnik prvih dočasnika na najvišim dužnostima u afganistanskoj vojsci.

Foto: MORH / Josip Kopi

Ono što je nedavno najavio portal Obris.org, sada je i službeno – general Denis Tretinjak novi je zapovjednik Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar! Kako je u utorak, 7. srpnja, objavilo mađarsko Ministarstvo obrane (a hrvatsko Ministarstvo obrane o tome nije reklo ni slova!), od 29. lipnja do 1. srpnja ove godine u mađarskom gradu Székesfehérváru (65 km jugozapadno od Budimpešte) održan je 6. sastanak mađarsko-hrvatske radne skupine, na kojem je sudjelovalo i hrvatsko osoblje dodijeljeno Multinacionalnom divizijskom zapovjedništvu – Centar (MND-C). Na sastanku je sudjelovao i general bojnik Denis Tretinjak, koji bi 1. kolovoza trebao preuzeti dužnost zapovjednika Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar.

Za hrvatsku je delegaciju tom prilikom organiziran obilazak privremenih objekata Zapovjedništva u vojarni „Alba Regia“, kako bi se upoznali s uvjetima rada. Domaćini su svojim hrvatskim gostima pokazali sve tamošnje preduvjete života i rada za njihova budućeg boravka na službi u Mađarskoj. Tijekom stručnih prezentacija, sudionici sastanka proanalizirali su raspored zadataka oko osnivanja sjedišta MND-C, kao i prioritete u narednom razdoblju. Ovo je ujedno bio i posljednji sastanak hrvatsko-mađarske radne skupine, budući da će pripadnici OS RH već od kolovoza nastaviti s radom kroz Zapovjedništvo u Székesfehérváru. MND-C, u čijem formiranju Republika Hrvatska sudjeluje od ranih početaka, svoju bi inicijalnu operativnu sposobnost trebao dostići do kraja ove godine, a punu operativnu sposobnost tijekom 2022. godine. Namjera je da ovo Zapovjedništvo, bazirano na regionalnoj suradnji zemalja središnje Europe, postane sastavni dio NATO strukture snaga, što su Hrvatska i Mađarska pisanim putem zatražile od NATO-a u travnju prošle godine.

General bojnik Denis Tretinjak donedavno je bio načelnik Uprave za planiranje GS OS RH (te prethodno do kraja lipnja 2018. zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade), a nedavno je iz čina brigadnog generala promaknut u čin general bojnika. Otkako je Hrvatska pristupila Multidivizijskom zapovjedništvu – Centar, pripalo joj je i mjesto zapovjednika, a od početka se spominjao upravo general Tretinjak kao najozbiljniji kandidat za to mjesto.

*Photo: Honvedelem.hu

Današnja 235. Vladina sjednica najzornije je pokazala kako izgleda rad Vlade u predizborno vrijeme – malo je koji ministar došao osobno, a dnevni je red sadržavao tek 16 točaka. Bila su to uglavnom razna izvješća o radu ovog ili onog tijela. Među njima se ponovno nije našlo Godišnje izvješće o obrani, čime je sada aktualna Vlada definitivno oborila sve dosadašnje datume u podnošenju ovog dokumenta Saboru. Do sada je najveće kašnjenje zabilježeno 2013. godine, kada je Vlada Godišnje izvješće o obrani uputila u saborsku proceduru tek 29. svibnja. No Plenkovićeva Vlada od početka ovogodišnjeg mjeseca lipnja, vuče taj neslavni rekord.

Drugi rekord odnosi se na današnju 16. točku dnevnoga reda, s ukupno 5 podtočaka, koje je Tomislav Ivić, državni tajnik (i v.d. ministar) u MORH-u, kroz dvije minute samo deklarativno iščitao, bez da je spomenuo i jedan detalj iz tog niza tehničkih dogovora te sporazuma. Radi se o raznim bilateralnim i multilateralnim dokumentima o obrambenoj suradnji, koje je Vlada danas primila na znanje. Državni tajnik Ivić, odnosno obnašatelj dužnosti ministra obrane, o ovim je dokumentima rekao sljedeće:

„Navedeni memorandumi o suglasnosti i tehnički dogovor dostavljaju se u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora Vladi RH na upoznavanje. Memorandum o suglasnosti o suradnji na području obrane osigurat će kvalitetan okvir za daljnji razvoj hrvatsko-talijanskih odnosa na području obrane. Talijanska Republika i Republika Hrvatska ostvaruju dobru obrambenu suradnju koja se odnosi na suradnju ratnih mornarica, na suradnju ratnih zrakoplovstava, te multilateralnu suradnju kroz inicijative koje doprinose pomorskoj sigurnosti.

Svrha Memoranduma o suglasnosti o osnivanju, djelovanju i popuni osobljem, financiranju, upravljanju i potpori Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar je stvaranje pravnog okvira za punu uspostavu tog zapovjedništva, uključujući i pitanja vezana uz rad i razvoj zapovjedništva.

Memorandumom o suglasnosti u vezi s uspostavom regionalnog zapovjedništva sastavnice za specijalne operacije predstavlja stvaranje pravnog okvira za uspostavu Regionalnog zapovjedništva za specijalne operacije u Mađarskoj, kroz implementaciju NATO ciljeva sposobnosti.

Memorandumom o suradnji u projektu ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti’ utvrđuje se okvir suradnje u okviru Stalne strukturirane suradnje PESCO. Koordinator projekta je Litva, a njegov je cilj uspostava multinacionalnih kibernetičkih timova.

Tehnički dogovor o suradnji u okviru borbene skupine koja će biti stavljena na raspolaganje Europskoj uniji u drugoj polovici 2020. godine regulira elemente suradnje i sudjelovanje snaga država sudionica u borbenoj skupini pod vodstvom Savezne Republike Njemačke u drugoj polovici 2020. godine“.

Svi ovi dokumenati već su ranije prihvaćeni i potpisani, no krenimo redom.

Obrambena suradnja s Italijom

Potpisivanje sporazuma o hrvatsko-talijanskoj obrambenoj suradnji (Photo: MORH/J.Kopi)

Memorandum o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Talijanske Republike o suradnji na području obrane potpisan je u Zagrebu 4. ožujka ove godine, prilikom dolaska talijanskog ministra obrane Lorenza Guerinia na zagrebački sastanak ministara obrane EU.  Sporazum – prvi između Hrvatske i Italije nakon punih 20 godina – potpisao je s hrvatske strane tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, koji je tom prilikom istaknuo: „Kao dvije susjedne države sa dugom pomorskom tradicijom, imamo izvrsnu suradnju naših ratnih mornarica, koje sudjeluju u okviru multilateralne inicijative ADRION i projektu Virtualnog regionalnog središta za pomorski promet“. Na području zrakoplovstva istaknuta je suradnja akro grupa „Krila Oluje“ i „Frecce Tricolori“, a razgovaralo se i o produbljivanju suradnje na području obrazovanja, te o vojno-tehničkoj suradnji. Inače, za razliku od uobičajene procedure, ovoga puta u Vladinom popratnom dokumentu o hrvatsko-talijanskoj obrambenoj suradnji nema nikakvog obrazloženja.

Nije tajna da su u proteklom razdoblju MORH i OS RH razgovarali s Italijom o kupovini njihovih lovaca mina klase Gaeta, no nije poznato da li je tu postignut ikakav napredak – kao što nije objavljeno ništa ni o statusu sporazuma o zrakoplovnoj suradnji kojeg se prošloga ljeta spominjalo u kontekstu sličnog dogovora o ulascima u zračni prostor s Mađarskom.

Osnivanje Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i mađarski kolega Tibor Benko (Photo: Josip Regović/PIXSELL/EU2020)

Ni po pitanju Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Mađarske o osnivanju, djelovanju, popuni osobljem, financiranju, upravljanju i potpori „Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar“ (HQ MND-C) Vlada nije bila ništa rječitija, osim da je potpisan u Zagrebu 5. ožujka ove godine. Ponovno se radi o suradnji sklopljenoj na marginama sastanka ministara obrane EU, kojeg su u zagrebačkom hotelu Westin potpisali tadašnji ministar obrane RH Damir Krstičević i njegov mađarski kolega Tibor Benkő. Riječ je osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu – kao međunarodnom vojnom zapovjedništvu koje se bazira na regionalnoj suradnji zemalja Središnje Europe s namjerom da ono postane sastavni dio NATO strukture snaga, a čiji su osnivači Hrvatska i Mađarska. Tada je najavljeno da će zapovjednik ovog Multinacionalnog zapovjedništva biti hrvatski general, a kako neslužbeno saznajemo – radi se o nedavno unaprijeđenom brigadnom generalu Denisu Tretinjaku. Planirano je da inicijalna operativna sposobnost MND-C bude dostignuta tijekom 2020. godine, dok bi puna operativna sposobnost bila dostignuta 2022. godine. Neposredna blizina i zemljopisna povezanost smanjit će troškove za obuku, kroz multinacionalnu suradnju implementirat će se dio NATO ciljeva sposobnosti, a Zapovjedništvo će navodno doprinijeti i jačanju ekonomske te gospodarske suradnje, posebno na području obrambene industrije. MND-C bi se u perspektivi moglo koristiti i za potrebe operacija i misija Europske unije, a u travnju 2019. Hrvatska i Mađarska pismom su zatražile uključivanje MND-C u NATO strukturu snaga.

Regionalno zapovjedništvo sastavnice za specijalne operacije

Potpisivanje sporazuma o R-SOCC (Photo: MORH/G. Pranjić)

Vlada RH danas se upoznala i s Memorandumom o suglasnosti između saveznog ministra obrane Republike Austrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Slovačke Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije u vezi s uspostavom „Regionalnog zapovjedništva sastavnice za specijalne operacije“ (Regional Special Operations Component Command – R-SOCC), potpisanim u Bruxellesu 25. listopada 2019. godine. No Vlada RH ni o tome nije objavila nikakav detalj. Sporazum o razumijevanju za osnivanje R-SOCC potpisan je na marginama sastanka ministara obrane NATO-a, a od tada do danas potpisnicima se pridružila i Republika Austrija. I ovo će Zapovjedništvo biti stacionirano u Mađarskoj, a cilj mu je povećanje nacionalnih sposobnosti učinkovitog angažiranja vlastitih specijalnih snaga. Multinacionalno zapovjedništvo R-SOCC razvijat će se u skladu s normama NATO-a i uz stručnu potporu NATO Zapovjedništva za specijalne operacije u Monsu (Belgija), a prvenstveno je namijenjeno razvoju snaga za manje združene operacije NATO i EU.

PESCO: Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti

I dokument dugog naziva „Memorandum o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Estonije, Ministarstva nacionalne obrane Republike Litve, ministra obrane Kraljevine Nizozemske, ministra nacionalne obrane Republike Poljske i Ministarstva nacionalne obrane Rumunjske o suradnji u projektu ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti’ (Cyber Rapid Response Teams and Mutual Assistance in Cyber Security)“ potpisan je u Zagrebu 4. ožujka 2020. na marginama EU sastanka ministara obrane. Ni o njemu Vlada danas nije trošila riječi. No kako smo već pisali, radi se o PESCO projektu kojim je planirano stvaranje multinacionalnih mreža za brzi odgovor, te kibernetičkih timova sastavljenih od stručnjaka za kibernetičku obranu iz brojnih zemalja članica. Ovaj projekt uključuje i dijeljenje ljudskih resursa, pa se Hrvatska obvezala tijekom ove godine u Tim za brzi odgovor dodijeliti jednog stručnjaka iz nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor.

EUBG 2020-2

Opet bez ikakvih dodatnih obrazloženja, Vlada se danas upoznala i s dokumentom još dužeg imena – „Tehničkim dogovorom između saveznog ministra obrane Republike Austrije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Češke Republike i Finskih obrambenih snaga i Saveznog ministarstva obrane Savezne Republike Njemačke i ministra obrane Irske i Ministarstva obrane Republike Latvije i ministra obrane Kraljevine Nizozemske i Švedskih oružanih snaga o suradnji u okviru Borbene skupine koja će biti stavljena na raspolaganje Europskoj uniji u drugoj polovici 2020“. Kako smo pisali, Vlada je sudjelovanje OS RH u ovoj borbenoj skupini pod njemačkim zapovjedništvom potvrdila još 2018. godine, a od 1. srpnja do 31. prosinca ove godine na raspolaganje se stavlja hrvatski kontingent veličine do 250 pripadnika.

O tome je bilo riječi i na „Četvrtoj međunarodnoj koordinacijskoj konferenciji za borbenu skupinu Europske unije“ koja je bila održana upravo u Zagrebu 27. i 28. studenog 2018. godine, kada je šezdesetak stručnjaka iz država sudionica raspravljalo trenutačno dostignuto stanje priprema, kao i do tada uočene probleme.

Dvodnevni NATO sastanak ministara obrane država članica (koji je u Bruxellesu počeo jučer, 24. listopada, a završio danas, 25. listopada) neizostavno se dotaknuo i bolne teme financiranja obrane. Po ovom pitanju je glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg danas po tko zna koji put istaknuo pozitivne trendove – ovo je peta godina uzastopnog rasta obrambenih izdvajanja u okviru Saveza, a do kraja iduće godine planira se dostići ukupna suma od dodatnih 100 milijardi USD za ove svrhe širom NATO okvira. I dok će to biti velikom temom i za malo više od mjesec dana u Londonu, Stoltenberg se već ranije ogradio kako “Podjela tereta unutar Saveza samo se djelomično tiče trošenja novca. No, mi često govorimo o ‘tri slova C’ – ‘Cash, Capabilities and Contributions’ (gotovina, sposobnosti i doprinosi). Dakle, podjela tereta tiče se također i doprinosa NATO misijama i operacijama“. Sve to je već duže bilo predmetom rasprava u NATO krugovima, što ipak malo pomaže Republici Hrvatskoj koja po ovome setu pitanja glavinja s tek malo kontrole i plana.

Doprinosi, sposobnosti i gotov novac

Dok pitanje doprinosa savezničkim operacijama nije upitno – prije samo tri dana je pod zapovjedništvom bojnika Marijana Žukine otposlano 80 pripadnika OS RH (glavnina iz sastava GOMBR-e HKoV) put 5. kontingenta eFP BG-POL u Poljsku – već je zanimljivija tema razvoja sposobnosti. Ovdje se priče koncentriraju na uvođenje u punu uporabu posljednjih godina pribavljene vojne tehnike, te ustrojavanje raznih oblika obrambenih suradnji sa susjedima i partnerima. Osim nastavka rada na Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP), ministar Krstičević je tijekom ovog ministarskog skupa u Bruxellesu nastavio rad i na hrvatskom sudjelovanju u dva već najavljena slična projekta u inozemstvu – (1) jučer je zajedno s mađarskim ministrom obrane Tiborom Benkőm potpisao pismo Glavnom tajniku NATO-a o uključivanju u Mađarskoj zasnovanog Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C) u NATO strukturu snaga, a onda je danas (2) s ministrima obrane Mađarske, Slovenije i Slovačke potpisao Sporazum o razumijevanju za osnivanje Regionalnog zapovjedništva za specijalne operacije (Regional Special Operations Component Command – R-SOCC), opet u Mađarskoj. Ovo danas prilično promovirano događanje suštinski je nastavak procesa započetog potpisivanjem Pisma namjere na margini sastanka ministara obrane država članica NATO-a 13. veljače 2019. u novome sjedištu NATO-a, i prema svemu sudeći nije nikakva prijelomna stvar. Sasvim je drugačija stvar s pitanjem obrambenih izdvajanja Republike Hrvatske za obranu.

Novci za obranu i modernizaciju

Kako smo već pisali, protekla 2018. godina je po pitanju financiranja obrane za Hrvatsku završila prilično katastrofalno. Usprkos službenoj propagandi koja je tvrdila da obrambeni proračun raste, on je zapravo pao – što se fino vidjelo u nedavno razmatranom Izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2018. godinu. Na takvo financijsko stanje nadovezali su se mjeseci pravljenja nadležnih dužnosnika kao da nikavih problema nema – bez obzira na propast posla kupovine borbenih aviona i njene učinke na obrambeno financiranje – da bi stanje onda dodatno pogoršali i manevri umjetnog dizanja udjela obrambenog proračuna u društvenom bruto prihodu Republike Hrvatske. Naime, početkom ove godine postali su javno vidljivi učinci kompletnog uračunavanja monumentalne kvote hrvatskih braniteljskih mirovina u NATO deklarirani obrambeni proračun RH – što je hrvatska nacionalna NATO izdvajanja za 2018. trenutno diglo od 1,31 posto BDP-a na 1,71 posto BDP-a (u veljači ove godine) i onda dodatno na 1,75 posto BDP-a za 2019. godinu (prema NATO podacima iz lipnja ove godine). Napominjemo – glavnina ovog rasta obavljena je gotovo bez ikakvih stvarnih promjena, u vrijeme realnog pada obrambenog proračuna RH !!!

Kako stvari stoje, danas je ispalo da NATO savez ipak nije glup, te ne nasijeda na čiste računovodstvene makinacije čak ni kada su one u okvirima dozvoljenoga (veteranske mirovine većina Saveza uračunava u obranu, i Hrvatska je tu s pravom bila izuzetak). Javni izraz ove vojno-političke zanimljivosti dobro je vidljiv u izjavi ministra Damira Krstičevića koju su danas prenijeli hrvatski mediji:

“NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u opremanje i modernizaciju. Za šest tjedana je sastanak čelnika država i vlada u Londonu, i NATO smatra da Hrvatska mora doć sa konkretnim planom kako doći do dva posto. Mi imamo jedan zaključak Vlade, međutim mi nemamo konkretan plan kako doć do 2 posto, odnosno, posebno, kako opremanje i modernizaciju povećati. Ja ću te poruke prenijeti i predsjedniku Vlade i Predsjednici Republike i ministru financija“.

Nakon ove bombastične objave Krstičević je onda nastavio u revijalnom tonu: “Mi moramo to napraviti. To je naša zadaća i mi moramo imati jasno da želimo više opremati i modernizirati Hrvatsku vojsku. To nije samo u funkciji NATO-a, to je i u funkciji sigurnosti Hrvatske“. Zaključno, Krstičević je dodao: “To su te nove sposobnosti, i zato NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u opremanje i modernizaciju“, što nije izbrisalo otkriće dana – kako konkretnoga plana za rast obrambenih financija u RH i investiranje u modernizaciju ZAPRAVO NEMA.
——————–

——————–

Koji sad Godišnji plan?

Čisto da podsjetimo, ti famozni planovi od kojih se očekuje konkretan put do 2 posto BDP i od toga 20 posto sredstava za modernizaciju nisu neka novost. Prvi ih je put spomenuo 31. ožujka 2017. Rex Tillerson, tadašnji ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, na svom prvom sastanku NATO ministara vanjskih poslova. On je bio prilično direktan: “Naš bi cilj trebao biti da se na sastanku u svibnju dogovorimo kako će do kraja godine svi saveznici dostići prihvaćene razine iz preporuke, ili će imati razvijene planove koji jasno pokazuju kako će, s godišnjim mjerilima napretka, te obveze biti ispunjene“. Na tom je skupu Republiku Hrvatsku predstavljao tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, koji se ograničio na izjave da je Hrvatska već krenula dizati svoj obrambeni proračun (zaboravivši da je time 2017. tek nadoknađen radikalni pad iz 2016. godine), te izbjegao odgovoriti na direktno pitanje makar i o obrisima plana kojim bi Republika Hrvatska pokušala dostići obećanih 2 posto obrambenih izlaganja do 2024. godine – što je upravo bio naglasak tadašnjeg obraćanja kolegama američkog ministra Rexa Tillersona.

Malo manje od dva mjeseca kasnije, 25. svibnja 2017., u Bruxellesu se održao sastanak čelnika država i vlada NATO članica na kojem je Hrvatsku predstavljala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, uz dva potpredsjednika Vlade – ministra obrane Damira Krstičevića, te opet tadašnjeg ministra vanjskih poslova Davora Ivu Stiera – a SAD po prvi put u svojstvu predsjednika Donald Trump. Naravno, opet je tema bio rast obrambenih izdvajanja članica Saveza, putem instrumenta Godišnjih nacionalnih planova za dostizanje financijskih obećanja zadanih 2014. godine (na NATO summitu u Walesu). Ti su planovi trebali pokrivati tri sadržajna područja: (1) gotovinu (kako dostići investiranje od minimalno 2 posto BDP za obranu, od toga 20 posto za kapitalnu opremu i naoružanje), (2) sposobnosti koje se dogovore, te (3) doprinose misijama, operacijama i ostalim aktivnostima Saveza. Dakle, upravo ova tri elementa koja spominje i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg. Prvi takav Godišnji nacionalni plan trebao se dogotoviti do prosinca 2017. godine, ne bi li ga u veljači 2018. razmatrali ministri obrane NATO država. Tog 25. svibnja 2017. hrvatski stav sažela je predsjednica Grabar Kitarović u svojoj izjavi danoj uoči NATO sastanka, kada je naglasila: “Do kraja ove godine imat ćemo planove za postizanje toga cilja. Bit će nekoliko varijanti. Mislim da je najranije što možemo postići 2024. godina, međutim to će ovisiti o tome kako će rasti sam BDP jer veći rast BDP-a će zapravo neutralizirati i veća izdvajanja za obrambene sposobnosti“. Ipak, dvije godine kasnije – resorni ministar Krstičević priznaje da konkretnog plana “kako doći do 2 posto, odnosno, posebno, kako opremanje i modernizaciju povećati” ipak ZAPRAVO JOŠ NEMA.

Naravno, riječ je tu o činjenici da samo papirnato kretanje prema usuglašenih 2 posto udjela obrane u BDP-u Republike Hrvatske nije dovoljno, već se traži ozbiljno planiranje. Uz to, spomenuto ispunjavanje kriterija modernizacije u stvarnosti je postalo još i radikalno teže nakon računovodstvenog trika s braniteljskim mirovinama. Naime, njihovo uračunavanje u obrambena izdvajanja povećalo je ukupnu cifru novca za obranu, ali je ujedno povećalo i ukupni iznos novaca potrebnih da se dosegne tih željenih 20 posto za modernizaciju – kriterija čije je dostizanje ionako bilo bolna točka hrvatskog obrambenog sustava, a sada je postalo za oko trećinu skuplje na godišnjoj razini.

Malo je utjehe kad ministar Krstičević onda ponovo maše navodnom budućom kupovinom borbenih aviona kao mjerom modernizacije, samo dan nakon što je Međuresorno povjerenstvo zapravo hrvatskoj javnosti priopćilo da po pitanju toga posla praktično pa nema ozbiljnih pomaka. Tek ostaje čuti da ministar Krstičević kaže – uskoro će i druga faza postupka: “Nadam se da će međuresorno povjerenstvo vrlo skoro krenuti s drugom fazom i tražiti od određenih država konkretne ponude koje će onda za to dobiti rok od nekoliko mjeseci“. Nažalost, ni ostatak javne nabave u sektoru obrane tu ne otvara vrata povećanju stavki za opremanje i modernizaciju, budući su javno prikazani planovi za tekuću godinu ispali ispražnjeni od ozbiljnih nabava i koncentrirani na tekstil te sitnu potrošnu robu. Dakle, uopće nije jasno kakve će tu planove rasta tijekom idućih 6 tjedana Republika Hrvatska pripremiti i onda podnijeti za predstojeći NATO summit u Londonu.

Današnji dan je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević proveo u službenom posjetu Mađarskoj, gdje ga je ugostio njegov kolega Tibor Benkő, ministar obrane Mađarske. U Budimpešti su ministri Krstičević i Benkő potpisali Sporazum između Vlada Republike Hrvatske i Mađarske o suradnji u području zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti (CPO) te Pismo namjere za Multinacionalno Divizijsko zapovjedništvo – Centar (MND-C).

Za razliku od prethodnih dojmova o mogućim dosezima spomenutog Sporazumom o suradnji na području zrakoplovstva i protuzračnim aktivnostima planira se postići bolja učinkovitost i efikasnija te fleksibilnija provedba zajedničkih zadaća hrvatskog i mađarskog zrakoplovstva, koje su definirane u okviru NATO-a. Naime, potpisani Sporazum daje stalni legitimitet provedbi letačkih aktivnosti jedne zemlje u zračnom prostoru druge zemlje bez prethodne najave i diplomatskog odobrenja (Diplomatic Clearance). U Sporazum su uključeni i letovi zrakoplova za potragu i spašavanje te druge usluge (meteo-potpora, aerodromske usluge, usluge kontrole leta i dr.), no navodno ne i suradnja pri poslu čuvanja zračnoga prostora. Također, ministar Krstičević osvrnuo se i na potpisano Pismo namjere o uspostavi Multinacionalnog Divizijskog zapovjedništva – Centar (MND-C) istaknuvši kako je u Hrvatskoj prepoznat potencijal mađarskog prijedloga suradnje u okviru Centra u čijoj uspostavi Hrvatska vojska sudjeluje ravnopravno od same inicijative kao jedan od osnivača. Mađarski ministar Benkő također je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma i Pisma namjere. Istaknuo je i važnost potpisivanja Sporazuma nakon višegodišnjeg usuglašavanja, koji on smatra dobrim za obje države te sredstvom jačanja sposobnosti NATO saveza.

Ministri su u Budimpešti položili vijenac kod Spomenika neznanom junaku

Ministri su izrazili zadovoljstvo izvrsnom suradnjom u području obrane, koja je potvrđena i zajedničkim sudjelovanjem u budućem Multinacionalnom središtu za obuku timova zračnih specijalnih snaga u Zadru i Regionalnom zapovjedništvu za specijalne operacije u Mađarskoj. Osvrnuvši se na obilježavanje 10. obljetnice članstva RH u NATO-u, Krstičević je istaknuo kako će se u Hrvatskoj tijekom svibnja 2019. održati međunarodna vojna vježba “Immediate Response”, čiji je početak planiran u Hrvatskoj, a završetak na teritoriju Mađarske. U njoj će sudjelovati oko 1.600 pripadnika Oružanih snaga iz 12 zemalja, među kojima i mađarski vojnici. Kako napominju iz Ministarstva obrane RH, ova je aktivnost značajna za obje države, prvenstveno u kontekstu vojne mobilnosti i prelaska državne granice te jačanja interoperabilnosti obiju vojski.

Photo: MORH/I.Firšt