U zadnjih je nekoliko tjedana postalo vrlo popularno propitkivati što jedu hrvatski vojnici, i otkud dolazi hrana kojudržavno poduzeće Pleter servira Oružanim snagama RH. Tako je početkom prošlog mjeseca, točnije 09. svibnja, Hrvatska poljoprivredna komora  u Osijeku organizirala okrugli stol „Domaća hrana za hrvatske ročnike – Tko hrani Hrvatsku vojsku?“, na kojem se raspravljalo kako poboljšati sustav nabave domaće hrane za Hrvatsku vojsku, posebice u svjetlu ogromnih tektonskih promjena u svijetu, te najave uvođenja vojnog roka, koji će značajno povećati godišnji broj ročnika. Iz Hrvatske poljoprivredne komore i ovaj su put jasno poručili kako bi razvoj prehrambene sigurnosti trebao bi biti sastavni dio Strategije obrane RH, ali i Dugoročnog plana razvoja OS RH, čiji je nacrt upravo u javnom savjetovanju.

Matija Brlošić (Photo: HPK)

„Hrvatska poljoprivredna komora ističe važnost domaće proizvodnje kao temelja sigurnosti hrane i potiče državne institucije da prioritet daju domaćim proizvođačima prilikom provođenja javne nabave. Vjerujemo da bi mnogi hrvatski OPG-ovi rado sudjelovali u ovim inicijativama te doprinijeli stabilnosti i razvoju lokalne proizvodnje. HPK je raspravljala i pokrenula brojne aktivnosti o prehrambenoj sigurnosti na EU razini. Smatramo da bi Republika Hrvatska kroz osnaživanje obrambene politike paralelno trebala poduzeti različite mjere u cilju osiguravanja prehrambene sigurnosti u vrijeme krize ili rata“,

izjavio je tom prilikom Matija Brlošić, član UO Hrvatske poljoprivredne komore.

Tribina u Osijeku (Photo: HPK)

Tijekom rasprave naglašeno je kako su u obrocima koji se pripremaju za dragovoljne ročnike u velikom postotku zastupljeni hrvatski proizvodi, no na razini cjelokupnih OS to jednostavno nije moguće. Naime, član uprave tvrtke Pleter i bivši ministar obrane Berislav Rončević istaknuo je da Pleter kuha na velikom broju lokacija, ali nema svojih nekretnina ni skladišta te da onaj tko želi biti Pleterov dobavljač zna da su za to potrebni posebni uvjeti i da se namirnice moraju dovoziti do kuhinje u kojoj se obrok priprema, što sužava krug potencijalnih dobavljača. Rončević je kazao i da postoje poteškoće sa zapošljavanjem potrebnog broja radnika, jer oni ne smiju biti stranci i moraju proći sigurnosnu provjeru, ali je istaknuo i da bi bilo dobro da obroci za ročnike budu potpuno od domaćih komponenti.

Ministar obrane u posjetu Podravki (Photo: MORH/J.Kopi)

Ovom se temom danas bavio i ministar obrane Ivan Anušić koji je zajedno s predsjednicom Uprave Podravke Martinom Dalić i Martinom Puljić, predsjednicom Uprave Pletera, posjetio renomiranu prehrambenu tvrtku Podravku. Nakon što su vodeći ljudi Podravke upoznali Anušića s proizvodnjom, potencijalima i planovima za daljnji razvoj te tvrtke, pritom naglašavajući upravo važnost hrvatske proizvodnje i suradnje s domaćim proizvođačima, ministar obrane istaknuo je da tvrtka Pleter – koja priprema obroke za pripadnike HV – u strukturi svoje cjelokupne nabave ima 70 posto hrvatskih proizvoda. Najvećim dijelom, Pleter proizvode za obroke hrvatskim vojnicima nabavlja od Podravke.

„Modernizacija, opremanje novim naoružanjem i podizanje standarda hrvatskih vojnika nisu jedina područja na kojima intenzivno radimo. Važnost prehrane Hrvatske vojske kao i budućih ročnika koji će služiti temeljno vojno osposobljavanje, a posebno vodimo računa da je riječ o hrvatskim prehrambenim proizvodima, od izuzetnog je značaja za Ministarstvo obrane. Na tom planu vidimo prostor za još snažniju suradnju s Podravkom, vodećom prehrambenom tvrtkom. Poslovni rezultati Podravke doista su impresivni“,

rekao je ministar obrane Anušić.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić ministru Anušiću predstavila je rezultate poslovanja Podravke kao i akvizicije te kompanije. Podravka je, naime, u 2024. godini imala prihode veće od 766 milijuna eura bez akviriranih kompanija. Martina Dalić izrazila je spremnost za još snažnijom suradnjom u isporuci proizvoda potrebnih za prehranu OS RH. Ta bi se spremnost mogla testirati vrlo brzo, možda već početkom sljedeće godine kada Ministarstvo obrane očekuje prve polaznike temeljnog vojnog osposobljavanja.

Povodom Dana OS RH, ministar obrane Damir Krstičević najavio je da će se u sklopu vraćanja materijalnih prava pripadnicima OS RH dodatno povećati naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu. To povećanje na snagu stupa 1. lipnja ove godine, a objavljeno je u tiskanom izdanju Narodnih novina od 29. svibnja, odnosno danas u online-izdanju.

Koje su novine u pitanju?

Po novome, naknada za rad u terenskim uvjetima povećat će se za 30 kuna po danu. Do sada, vojnici su kao naknadu za rad u terenskim uvjetima dobivali 100,00 kn neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neravnim danom – 120,00 kn neto po danu. Od 1. lipnja ove godine će naknada za terenski rad iznositi 130,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom – 150,00 kuna neto po danu.

Druga naknada koja se mijenja je naknada za stražarsku službu. Po dosadašnjoj praksi, naknada za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati dnevno iznosila je 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom – 120,00 kuna neto po danu. I ova naknada je od subote, 1. lipnja, viša za 30 kn, ili kako stoji u današnjoj odluci – „Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati dnevno u iznosu od 130,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom naknada iznosi 150,00 kuna neto po danu“. Ova odluka ima i dopunu, koja glasi: „Vrijeme potrebno za primopredaju stražarske službe obuhvaćeno je naknadom iz stavka 1. ove točke. U dane primopredaje stražarske službe pravo na naknadu iz stavka 1. ove točke pripada smjeni koja taj dan preuzima stražarsku službu“.

Treća promjena odnosi se na naknadu za dežurstvo, koja je povećana za 15, odnosno 30 kuna. Dosadašnja naknada za dežurstvo iznosila je 85,00 kuna neto po danu, odnosno 100,00 kuna neto po danu za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom i danom koji prethodi blagdanu. Po danas objavljenoj promjeni, ta je naknada različito povećana, odnosno: „Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za dežurstvo u iznosu od 100,00 kuna neto po danu, a za vrijeme angažiranja subotom, nedjeljom, blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom i danom koji prethodi blagdanu naknada iznosi 130,00 kuna neto po danu“.

Podsjetimo da se u sklopu „mjera za vraćanje dostojanstva, te poboljšanje standarda i materijalnih prava pripadnika OS RH“, od početka svibnja ove godine na snazi nalazi i novi Pravilnik o prehrani. Novim Pravilnikom, koji je na snagu stupio 10. svibnja ove godine, izjednačavaju se prava korisnika besplatne i subvencionirane prehrane, tako da svi imaju pravo na istovrsni obrok koji se sastoji od juhe, glavnog jela, priloga, salate, kruha i deserta, uz mogućnost kombiniranja različitih sastavnica menija iz dnevne ponude jela. Tri puta tjedno (ponedjeljkom, srijedom i petkom) desert je dio redovnog menija za ručak.

Policijska uprava Osječko-baranjska kratko je priopćila da je podnijela kaznene prijave protiv više od 20 osoba zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Riječ je o kaznenim djelima počinjenim prije 7 i više godina, a kriminalistička istraga okončana je tek ovih dana. Policija je štetu procijenila na nešto više od 300.000,00 kuna.

Priopćenje Policijske uprave Osječko-baranjske prenosimo u cijelosti:

Pripadnici OS RH kuhaju za poplavljene u Gunji 2014. godine (Photo: arhiva MORH/I. Oršolić)

“Završeno je kriminalističko istraživanje nad više osoba te se sumnja da su počinili kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti te krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Od lipnja 2010. do listopada 2011. godine na prostoru vojnog vježbališta na području Đakovštine tri rukovoditelja zapovjedila su djelatnicima da na obrascima za naručivanje obroka krivotvore i uvećaju, odnosno, lažiraju broj djelatnika i naručuju više obroka. Naručeno je i plaćeno više tisuća obroka iznad stvarnih potreba, ukupne vrijednosti veće od sto pedeset tisuća kuna. Tim novčanim sredstvima organizirali su se domjenci.

Dobavljač, trgovačko društvo s područja Slavonskog Broda, dostavljalo je hranu jednom dnevno, a obračunavalo je tri dostave dnevno te je naplatilo više od sto tisuća kuna više nego što je bilo potrebno. Ukupna materijalna šteta iznosi više od tri stotine tisuća kuna. Protiv više od dvadeset osoba podnosimo kaznenu prijavu.”

S prvim danom nove 2017. godine na snagu stupaju izmjene postojećeg Pravilnika o prehrani pripadnika OS RH, potpisane od strane ministra obrane 22. prosinca, i objavljene u Narodnim novinama 121/2016 od 23. prosinca ove godine. Kako smo već ranije pisali, riječ je o izmjenama koje bi navodno trebale popraviti kvalitetu života i rada hrvatskih vojnika, te poraditi na ispravljanju nekih dosadašnjih navodnih nepravdi u prehrani Oružanih snaga RH.

Tako je dosadašnji članak 19. stavak 1. dobio i dodatak, pa sada glasi:

„Časnici, dočasnici, vojni specijalisti, državni službenici i namještenici koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na subvencionirani objed u iznosu od 22,00 kune.“

Dosadašnjim obrocima „doručak, objed i večera“ iz postojećeg Pravilnika dodan je još i „međuobrok“, pa se dosadašnji izričaj iz članka 19.a stavak 1. zamjenjuje riječima „doručak, međuobrok, objed i večera“, ili u punini:

„Djelatni vojnici/mornari koji ostaju na smještaju u vojnim lokacijama i građevinama izvan radnoga vremena, imaju pravo na subvencioniranu prehranu (doručak, međuobrok, objed i večera).“

“Pašticada” na Pleter-način

U stavku 2 istoga članka došlo je također do promjena, te po novome on glasi:

„Subvencija za obroke subvencionirane prehrane iz stavka 1. ovoga članka iznosi za: doručak – 17,00 kuna, međuobrok – 8,00 kuna, objed – 31,00 kunu (samo neradnim danima), te večeru – 28,00 kuna.“

Pri tome je primjetno da je najviše skočila – čak duplo – subvencija za objed i večeru (s 15 kn za objed na čak 31 kunu, te sa 14 kuna za večeru na duplo većih 28 kuna).

Ove izmjene na snagu stupaju, kako rekosmo, 01. siječnja 2017. godine. U roku od 15 dana nakon samog stupanja novog Pravilnika na snagu, Uprava za materijalne resurse treba uskladiti Uputu o prehrani pripadnika OS RH s izmijenjenim odredbama Pravilnika o prehrani. To je ujedno i prva opipljiva posljedica povećanja obrambenog proračuna u 2017. – godini koju su u MORH-u radno prozvali „godinom hrvatskih vojnika, službenika i namještenika.“

Nakon najavljenog povećanja proračuna za obranu, koji bi u 2017. trebao iznositi 4.385 milijardi kuna, Ministarstvo obrane namjerava tijekom sljedeće, pa onda i narednih godina, poraditi na radnim uvjetima pripadnika OS RH. Prilikom nedavnog posjeta vojarni „Croatia“ u Zagrebu, premijer Plenković zgrozio se ograničenjima u dijelu vojničkih obroka – točnije, izostankom juhe i salate uz glavno jelo. No taj je posjet očito višestruko urodio plodom – najprije je izboreno povećanje proračuna, a sada i izjednačavanje subvencije za prehranu za vojnike, dočasnike i časnike.

Tako će 01. siječnja 2017. na snagu stupiti novi Pravilnik o prehrani, prema kojem će svi, bez izuzetka, imati pravo na puni obrok. Ujedno će se time izjednačiti subvencija za prehranu, koja će za sve iznositi 22 kune. Pravilnik je zadnji put mijenjan 2015. godine, no sama izmjena tog dokumenta ne mijenja suštinski Pleterov problem – upitnu kvalitetu hrane i katastrofalno iskombinirane obroke. Jer tko bi normalan vojniku na straži dao večeru koja se sastoji od kruha, konzerve ribica, čoko-namaza, malog soka, naranče i glavice luka?!?

To, međutim, nije jedino što će se mijenjati – među ostalim, povećat će se i mjesečne naknade za dragovoljne ročnike. One će s postojećih 1.190 kuna skočiti na 2.000 kuna. Ovim povećanjem od nekih 100 eura trebalo bi animirati mlade ljude za dragovoljno služenje vojne obveze, ne bi li se spriječila katastrofa o kojoj smo već pisali – skori manjak kadra za profesionalnu vojsku.

U neposrednoj budućnosti MORH namjeravati pojačati ulaganje u teretane i sportsku opremu, kao i učestalost zdravstvenih pregleda za djelatne vojne osobe. Uz već najavljenu izgradnju smještajnog objekta na Hrvatskom vojnom učilištu, za što je izrađena projektna dokumentacija i osigurano višegodišnje financiranje, kao i uz novi kompleks dežurnog borbenog dvojca u 91. ZB (koji bi uskoro trebao biti otvoren), nešto novaca će se tijekom 2017. sliti i u adaptaciju određenih drugih aktivnih vojnih lokacija. Kojih točno – tek će se vidjeti. U predstojećem proračunu koji samo što nije ugledao svjetlo dana, trebalo bi se povećati i izdvajanje za pomoć Oružanih snaga civilnim institucijama. Naglasak bi, prije svega, bio na jačanju obuke i nabavi nove specijalizirane opreme.

Već u svojim prvim javnim istupima u svojstvu ministra obrane, Damir Krstičević najavljivao je da će se tijekom svog mandata „maksimalno fokusirati na čovjeka, na uvjete života i rada naših ljudi u vojarnama, na standard vojnika, dočasnika i časnika“. Upravo u skladu s tim najavama, predstojeća 2017. trebala bi biti „godina hrvatskih vojnika, službenika i namještenika“, u kojoj je fokus stavljen na poboljšanje radnih uvjeta za sve pripadnike OS RH, s time da bi, kao i u ratno vrijeme, prvi na listi za poboljšanje bili vojnici, a tek na začelju časnici i konkretni zapovjednici postrojbi. No sigurno je da ne treba očekivati čuda, već će – s obzirom na povećanje proračuna od 300-tinjak milijuna kuna, od kojih se ne može sve sliti za radne uvjete hrvatskih vojnika – prije biti riječ o „sitnom vezu“ koji bi nakon četverogodišnjeg mandata aktualne postave u MORH-u trebao sumirano rezultirati barem jednim nedvojbenim korakom naprijed.

Ničim izazvan (osim valjda izbornim i postizbornim kadrovskim kombinatorikama) glavni državni revizor Ivan Klešić jučer je predsjednici države Kolindi Grabar Kitarović predstavio izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini. Samo da se zna – do sada nije bila takva praksa, već su izvješća o obavljenim revizijama lijepo čekala na svoj red u Saboru. No praksa s izradom i objavom revizija ionako je pomalo nakaradna – dakle, Klešić je sada, pred sam kraj 2015. godine, predstavio izvješća o reviziji poslovanja državnih i drugih institucija u 2014. godini, o čemu će uvaženi saborski zastupnici raspravljati tek 2016. godine (ako u toj godini, kako je krenulo, uopće bude formiran novi sastav Sabora). Ovakvo višegodišnje razvlačenje revizorskih izvješća nažalost nije novost, no u aktualnim pregovorima o „reformama“ nikome nije palo na pamet da proba natjerati manje Reviziju, a više Sabor, da o izvješćima raspravlja najkasnije do isteka godinu dana od godine za koju se ocjenjivalo poslovanje institucija.

Izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini za poslovanje u 2014. godini na saborsku su adresu počela stizati još prije mjesec i kusur dana. Među čak 45 izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji poslana put Sabora još 04. studenog bilo je i ono o reviziji u Ministarstvu obrane. MORH je, kao i posljednjih nekoliko godina, opet dobio uvjetno mišljenje, iz donekle sličnih razloga kao i prošle godine. No prije ikakvoga zaključka, bacimo pogled na niz činjenica koje su revizori ustanovili u Ministarstvu obrane tijekom provođenja revizije, od 30. ožujka do 05. listopada ove godine.

Manje zaposlenih, veći prihod

Kao prvo – primijećeno je smanjenje broja zaposlenih u MORH-u (uključujući i Oružane snage) u 2014. godine. Tako je na početku te godine u Ministarstvu bilo zaposleno 18.828 zaposlenika, od čega 3.120 državnih službenika i namještenika, 15.701 djelatnih vojnih osoba, i 7 dužnosnika. Krajem iste te 2014. godine u Ministarstvu je bilo 18.135 zaposlenih, od toga 2.723 državna službenika i namještenika, 15.406 djelatnih vojnih osoba, te 6 državnih dužnosnika.

Kao drugo, u odnosu na 2013. godinu, Ministarstvo obrane u 2014. godini ubralo je 2,5% prihoda manje, što iznosi 112.232.438,00 kn, no i to je za 2,5% ili za 52.606.233,00 kn više od planiranog. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 4.318.408.313,00 kn, pri čemu je, osim prihoda iz proračuna, najviše uprihodovano od prodaje nefinancijske imovine – 118.705.178,00 kn, te od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna – 90.700.896,00 kn, dok se od prodaje proizvoda i roba, donacija, te pruženih usluga zaradilo „skromnih“ 18.353.569,00 kn. No upravo ova zadnja kategorija – prihod od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga, te prihodi od donacija – zabilježila je u 2014. porast od čak 199,9%, odnosno viša je za 12.234.233,00 kn u odnosu na istu kategoriju prihoda u 2013. Tu se samo na temelju Tehničkog sporazuma između Ministarstva obrane RH i Kraljevskih zračnih snaga Ministarstva obrane Sultanata Oman za pružene usluge obuke pripadnika Kraljevskih zračnih snaga Omana zaradilo „nemalih“ 13.445.873,00 kn.

Prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države su u odnosu na 2013. godinu ostvareni više za 84.938.666,00 kn ili čak 1.474,1%. Vrijednosno značajniji slučajevi se odnose na tekuće pomoći od inozemnih vlada ostvarene u iznosu 42.763.796,00 kn, te kapitalne pomoći u iznosu 39.212.007,00 kn. U ime povrata dijela sredstava utrošenih sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji ISAF u Afganistanu MORH je zaradio 42.763.796,00 kn (protuvrijednost 7.000.000,00 USD), dok vrijednost opreme koju je MORH tijekom 2014. zaprimio od Vlade SAD-a iznosi 39.212.007,00 kn (odnosi se na darovana vozila, opremu za montažu, optičko pojačalo, označivač cilja infra-crveni, označivač položaja, panel terminale za označavanje i drugo).

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu od 118.705.178,00 kn, što je za 100.122.128,00 kn ili 538,8 % više u odnosu na prethodnu, 2013. godinu. Prodajom zaliha (mine, meci, bacač ručni i drugo) zaradilo se 101.102.324,00 kn, a prodajom stanova – 11.639.442,00 kn.

MORH je 2014. vrijedniji nego ranije

Što se rashoda tiče, tu je Ministarstvo obrane potvrdilo reputaciju jednog od najštedljivijih i najdiscipliniranijih ministarstava, budući je u 2014. ostvarilo rashode od 95.641.821,00 kn ili 2,2% manje od planiranih. Najveći rashodi su i dalje oni za zaposlene – 2.443.194.396,00 kn, što je 58,6% ukupnih rashoda, dok slijede materijalni rashodi u iznosu 1.466.009.821,00 kn ili 35,2% ukupnih rashoda, te rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni u iznosu 111.047.558,00 kn ili 2,7% ukupnih rashoda. U odnosu na prethodnu godinu, u 2014. vrijednosno su najviše povećane naknade šteta zaposlenima za 61.161.938,00 kn te naknade šteta pravnim i fizičkim osobama za 24.384.848,00 kn. Ministarstvo je u poslovnim knjigama evidentiralo i vrijednost sudskih sporova u tijeku (229 tužbi), koji predstavljaju potencijalnu obvezu za državni proračun u iznosu 11.953.733,00 kn.

Vrijednosno značajniji rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na ulaganja u građevinske objekte (uređenje postojećih i izgradnju novih objekata za potrebe OS RH) u iznosu 65.233.733,00 kn, te nabavu zrakoplova u iznosu 30.711.087,00 kn.

Kad se podvuče crta na vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora početkom i krajem 2014., Ministarstvo obrane je na kraju godine stajalo bitno bolje – vrijednost nefinancijske imovine bila je veća za 60.292.772.378,00 kn ili 175,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na evidentiranje procijenjene knjigovodstvene vrijednosti zemljišta i građevinskih objekata (vojnih nekretnina, stanova, garaža i poslovnih prostora), nakon što je po prvi puta napravljen fizički popis. Nabava jednog protupožarnog aviona (u iznosu od 73.171.241,00 kn) dovela je do povećanja vrijednosti prijevoznih sredstava u iznosu od 95.284.526,00 kn ili 7,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom 2014. No istodobno, smanjeno je stanje strateških zaliha u odnosu na stanje iskazano početkom 2014., i to za 178.413.792,00 kn ili 28,4%, što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha.

Što je pokazao popis imovine?

Revizijom za 2014. godinu utvrđeno je prema kojim nalozima i preporukama za prethodnu 2013. je postupljeno, koji su u postupku izvršenja i prema kojima nije postupljeno. Tako je obavljen fizički popis vojnih nekretnina, stanova, garaža i poslovnih prostora, kao i interna procjena knjigovodstvene vrijednosti navedenih nekretnina u skladu s Uputom Ministarstva financija iz studenoga 2013., te su Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koncem siječnja 2015. dostavljeni podaci o imovini MORH-a. Također, u prosincu 2014. prema odlukama ministra, a u skladu s propisima, izvršen je otpis potraživanja za zakup poslovnih prostora u iznosu 37.887.394,00 kn zbog nemogućnosti naplate radi zastare i djelomične zastare (potraživanja starija od pet godina), završetka stečajnog postupka, odnosno likvidacije i brisanja zakupca iz sudskog registra. Iz istog su razloga otpisana i  potraživanja za robu i usluge od utuženih kupaca u iznosu 7.969.607,00 kuna.

Najveći kaos vlada u gospodarenju poslovnim prostorima, garažama i stanovima, gdje je evidentirano masovno izbjegavanje plaćanja obveza, pa je tako tijekom 2014. Služba za nekretnine slala opomene s povratnicom za poslovne prostore, dok su za stanove prodane na obročnu otplatu ustrojene evidencije o opomenama. Tako je tijekom prošle godine i do kraja svibnja ove godine MORH poslao oko 1.100 opomena korisnicima, kao i tužbi prema Državnom odvjetništvu. Konačni je zaključak porazan – krajem 2014. postojala su značajna dospjela nenaplaćena potraživanja za stanarine i garažnine, za zakup poslovnih prostora, i za stanove prodane na obročnu otplatu (stari otkup).

Pleter i neperspektivna imovina – u postupku

Na prošlogodišnje primjedbe Državne revizije o nejasnim odnosima MORH-a s tvrtkom Pleter usluge, stigla je reakcije – u lipnju 2014. zaključen je ugovor o načinu plaćanja režijskih i komunalnih troškova: utvrđena je paušalna vrijednost troškova za obračunsko razdoblje od početka kolovoza 2014. do konca srpnja 2015. u iznosu 10.050.000,00 kn, koju se Pleter obvezao podmiriti preuzevši plaćanje režijskih troškova dobavljačima na određenim lokacijama. Za razdoblje od početka kolovoza 2014. do početka travnja 2015. Pleter je platio za režijske i komunalne troškove 5.002.399,00 kn.

Od prošlogodišnjih primjedbi Revizije u postupku je, naravno, i predaja neperspektivne imovine. Tijekom 2014. Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom predano je 325 neperspektivnih vojnih nekretnina, jedna je predana Ministarstvu branitelja, a 71 vojna nekretnina je brisana iz poslovnih knjiga po različitim pravnim osnovama (odluke Vlade Republike Hrvatske, pravomoćne sudske presude, rješenja o povratu nekretnina bivšim vlasnicima itd.). Sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. MORH upravlja s 229 vojnih nekretnina, od kojih se 181 koristi. Tijekom 2014. predano je spomenutom Uredu i drugim državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne samouprave, ili je brisano iz poslovnih knjiga zbog rješavanja imovinsko pravnih odnosa, 109 stanova, garaža i poslovnih prostor, dok je prodano još 150 stanova i garaža. Koncem 2014. godine, od ukupno 4.017 navedenih nekretnina, njih 3.558 se koristilo, a njih 459 ili 11,4 % nije se koristilo.

Što MORH nije napravio?

MORH nikako nije postupio prema određenim računovodstvenim obvezama, te nije, među ostalim, uskladio analitičke i sintetičke evidencije strateških zaliha i zaliha za redovne potrebe, kao što nije ni donio Akcijski plan upravljanja zalihama, što je Revizija tražila i prošle godine.

Nije proveden javni natječaj za zakup poslovnih prostora, u pojedinim slučajevima nije vidljivo na temelju čega je utvrđen iznos zakupnine, a u većini slučajeva je rok zakupa istekao ili nije ugovoren – ugovori o najmu stanova su u većini slučajeva zaključeni prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06) te nisu obnavljani, osim kod korištenja službenih stanova. Najamnina za garaže dane u najam, odnosno zakupnina za poslovne prostore dane u zakup, u većini je slučajeva manja od tržišne.

Ministarstvo obrane u svom obrazloženju navodi da će se većina postupaka vidjeti u izvješću koje će biti objavljeno naredne godine, budući da su se poduzimale neke mjere tijekom ove, 2015. godine.

Opet se spominje i javna nabava – MORH do konca 2014. nije ustrojio odgovarajuće računalne evidencije sa svrhom praćenja i kontrole izvršenja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi roba, radova i usluga. Kao i do sada, ponovno je problem i informatička infrastruktura Ministarstva obrane, odnosno veći broj nepovezanih informacijskih sustava uslijed čega dolazi do raznovrsnog knjigovodstvenog pristupa u evidentiranju i praćenju stanja i kretanja. Postojeći informacijski sustavi za vođenje knjige nekretnina (vojne nekretnine, stanovi garaže i poslovni prostori) nisu redovito nadograđivani i održavani, odnosno ne sadrže sve potrebne funkcije i baze podataka – što dovodi do čestih programskih pogrešaka pri unosu podataka i ispisu izvještaja, a ne stvaraju se ni dnevne sigurnosne kopije podataka. Istodobno, Revizija je primijetila da je izvršiteljima usluga izrade i održavanja postojećih programskih rješenja upravljanja nekretninama od 1997. do konca 2014. plaćeno 12.399.759,00 kn. Do vremena obavljanja revizije (lipanj 2015.) nije ugovorena nadogradnja i daljnje održavanje postojećih informacijskih programa. Istini za volju, osim Državne revizije, ovim bi se problemom, vjerujemo, možda mogao te trebao pozabaviti i DORH.

Sve je to dovelo do toga da je Državna revizija dala uvjetno mišljenje za poslovanje Ministarstva obrane u 2014. godini. I to je, naravno, više nego svih onih godina kada je MORH dobivao negativne ocjene, no nakon nekoliko godina uvjetnog mišljenja već bi bilo i vrijeme da se brže krene i prema pozitivi u ovome području.

Nije šala! Danas, 01. travnja, na snagu stupa novi, izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o prehrani pripadnika OS RH, objavljen u Narodnim novinama 30. ožujka (NN 36/15). Riječ je o svojevrsnoj doradi istoimenog Pravilnika koji je na snagu stupio 1. siječnja prošle godine (NN 131/13, od 30. listopada 2013. godine), a koji je izazvao prilično nezadovoljstvo pripadnika OS RH.

Izmjene Pravilnika o prehrani vide se već u 1. članku Izmjena, kojim je bitno pojednostavljen 3. članak originalnog pravilnika, i kaže da: (1) „Prehrana pripadnika Oružanih snaga provodi se korištenjem usluga prehrane preko ugovorenih davatelja usluga prehrane ili vlastitim kapacitetima OS osiguranjem namirnica za samostalnu pripremu obroka“; izuzetak je kad (2) „pripadnicima Oružanih snaga koji obavljaju službene zadaće na lokacijama na kojima nije moguće osigurati prehranu u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka“ – njima se osigurava isplata novčane naknade za prehranu; dok (3) popis takvih lokacija „određuje odlukom ministar obrane na prijedlog načelnika GS OS“.

Kruha za vojsku!

U članku 5. originalnog Pravilnika o prehrani mijenjaju se vrste toplog obroke, koje su po novom proširene na još nekoliko kategorija: „Topli obroci su doručak, kadetski doručak, ručak, besplatan objed, kadetski ručak, večera, letački obrok i letački obrok nakon letenja te roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja“. Promijenjen je i sadržaj doručka, kojem je dodan kruh – te on po novom „… sastoji se od toplog napitka, glavne komponente i kruha“. Ujedno su dodane i dvije nove kategorije obroka za kadete, uz doručak je dodan (1) tzv. „kadetski doručak“ (u prosjeku 200 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 800 kcal do 1000 kcal), te (2) tzv. „kadetski ručak“ (u prosjeku 100 kcal više od redovitog doručka, koji je u rasponu od 1100 kcal do 1400 kcal). Od danas je kruh i sastavni dio ručka kao glavnog dnevnog obroka, zajedno još s juhom, glavnom komponentom te salatom – što sačinjava tzv. „besplatan objed“ (2. članak, 6. stavak Izmjena pravilnika).

Kruh je sada postao i dodatna komponenta večere, te letačkog obroka i letačkog obroka nakon letenja, kao i roniteljskih obroka. Pri tome, u ovome članku novi Pravilnik na novi način prepoznaje i te roniteljske obroke, koje se krenulo tretirati donekle slično i do sada poznate letačke obroke. Dosadašnji “Roniteljski doručak” zamijenjen je “Roniteljskim obrokom”, koji može zamijeniti bilo koji od tri osnovna obroka, a prema svojoj energetskoj vrijednosti je u rangu standardnoga ručka. Novouvedeni tzv. „Roniteljski obrok nakon ronjenja“ (stavak 12. u članku 2. Izmjena), opet u energetskoj vrijednosti standardnog ručka, naveden je kao „obrok za vojne ronitelje nakon provedbe ronjenja i sastoji se od toplog napitka, glavne komponente, kruha i drugih namirnica, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 1200 kcal do 1400 kcal“. Kao i letačima, sada je i roniteljima priznato pravo na tzv. „Suhi roniteljski obrok“, pa tako članak 3. Izmjena pravilnika o prehrani dodaje novi stavak „(5) Suhi roniteljski obrok je zamjena za roniteljski obrok i roniteljski obrok nakon ronjenja i koristi se kada nije moguće ili nije financijski opravdano osigurati tople roniteljske obroke“.

Tko jede?

Vojni obrok za 5 eura u Postojni, Republika Slovenija

Po novome, praktično se povećava broj korisnika tople prehrane, pa dosadašnji prvi stavak 7. članak Starog Pravilnika o prehrani  glasi:

„(1) Minimalni broj vrsta glavnih komponenti toplog obroka određuje se u odnosu na broj korisnika prehrane i vrstu toplog obroka prema sljedećem:

1. do 100 planskih korisnika – jedna glavna komponenta doručka, ručka, večere i letačkog obroka,

2. više od 100 planskih korisnika – dvije glavne komponente doručka, večere i letačkog obroka, tri glavne komponente ručka“.

Dosadašnja minimalna kvota iznosila je 300 planskih korisnika.

Neznatno se mijenja i broj dodatnih obroka – uz dosadašnji međuobrok, dodatke u prehrani i prigodni objed dodan je i tzv. „kadetski međuobrok“, koji se „osigurava između ručka i večere i sastoji se od voća ili mliječnog proizvoda, čija je ukupna energetska vrijednost u rasponu od 50 kcal do 150 kcal“. Definirano je i da „kadetski međuobrok pripada kadetima kada su obvezni boraviti 24 sata u vojnoj lokaciji i građevini i ostvaruju pravo na besplatnu prehranu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika“ (dodano u čl. 9 starog Pravilnika). Kod dodataka u prehrani „pojačan“ je dodatak IV (D IV) kojeg sada, uz glavnu komponentu i napitak, čini i kruh – koji je pridodan i dodatku V (D V), te prigodnome objedu. Dosadašnji tzv. “roniteljski dodatak prehrani” ukinut je među dodacima – odnosno, zamijenjen je već spomenutim punim roniteljskim obrokom.

No, ako vas je razveselio povratak besplatnog kruha, rastužit će vas mogućnost iz izmijenjenog članka 11. Pravilnika (provedeno 7. člankom novih Izmjena) da se za prehranu svih pripadnika OS RH (umjesto do sada – tek pripadnika na izdvojenim lokacijama) „umjesto pojedinih vrsta toplog obroka mogu se koristiti gotova zamrznuta jela, polugotova jela, instant juhe i kruh produljene svježine“. Dok ova odredba definitivno olakšava život i rad pripremateljima hrane, u praksi će vjerojatno njena posljedica biti direktno smanjivanje kvalitete namirnica korištenih u svakom pojedinačnome obroku.

Članak 8. Izmjena pozabavio se člankom 12. originalnog Pravilnika o prehrani, koji određuje tko ima pravo na besplatnu prehranu i gdje je dodan novi, 2. stavak. On glasi: (2) „Uvjete obavljanja službe te popis vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske i unutarnje službe, radova na terenu i slučajeve obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe iz stavka 1. ovoga članka određuje uputom načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga“, zbog čega se u potpunosti briše dosadašnji članak 17. Pravilnika. Upravo je taj članak pravo na besplatnu prehranu davao onima koji rade na terenu (1. stavak) i izričito nije dopuštao besplatne obroke svima onima koji su zbog nemogućnosti svakodnevnog putovanja na posao imali organizirani smještaj na vojnim lokacijama (2. stavak). Brisanjem izričite zabrane prava na besplatni obrok iz njegova 2. stavka otvara se mogućnost novog reguliranja i ovog dosad iznimno spornoga elementa u sustavu vojne prehrane.

Tko plaća obrok i koliko?

Izmijenjen je i dosadašnji članak 19. starog Pravilnika, koji propisuje tko i u kojoj vrijednosti ima pravo na subvencionirani objed. Tako on od danas glasi:

„Časnici, dočasnici, vojni specijalisti, državni službenici i namještenici koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na subvencionirani objed. Subvencija za subvencionirani objed iz stavka 1. ovoga članka iznosi za:

– dočasnike, dočasnike vojne specijaliste i namještenike 20,00 kuna,

– časnike, časnike vojne specijaliste i državne službenike 15,00 kuna“.

Taj članak od sada ima i dodatak pod oznakom 19. a:

„Djelatni vojnici/mornari koji ostaju na smještaju u vojnim lokacijama i građevinama izvan radnoga vremena, imaju pravo na subvencioniranu prehranu (doručak, objed i večera). Subvencija za obroke subvencionirane prehrane iz stavka 1. ovoga članka iznosi za: – doručak 12,00 kuna, – objed 15,00 kuna, – večeru 14,00 kuna“.

“Pašticada” na Pleter-način

I time MORH dolazi u situaciju da za svakog čovjeka može prema njegovu radnom vremenu obračunati broj obroka, njihov tip, a onda i iznos konkretne mjesečne novčane subvencije za svakog pojedinca. No, ukidanje dosadašnje odredbe o subvencioniranju načelnih 80 posto cijene spomenutog objeda (kolika ona god bila) moglo bi postati problematično ako ujedno ne bude osigurana i barem načelna stabilnost cijena tog obroka u ponudi osiguravatelja prehrane. Naime, ako cijena objeda počne rasti (gdje je lako zamislivo da subvencije kaskaju za tim porastom) – lako bi se moglo zamisliti i situaciju gdje praktični postotak subvencije polagano padne i ispod donedavnih 80 posto, približavajući se tako možda čak i plaćanju glavnine istaknute cijene obroka. Sve bi to onda naravno bilo i razlogom za promjenu ugovornog pružatelja usluge prehrane, vjerojatno natječajem, i po bitno tržišnijim osnovama od dosadašnjih.

Početak kraja Pleter Usluga?

No, glavnina promjena odnosa u trokutu (1) MORH – (2) Pleter Usluge – (3) vojska, zapravo je došla bitnim izmjenama dosadašnjeg članka 20. Pravilnika o prehrani. Umjesto njegovih prijašnjih 5 stavaka – kojima se regulirao odnos u kojem MORH plaća obroke ugovornim davateljima usluga prehrane (prema prijavljenom brojnom stanju na izdvojenim lokacijama, i prema stvarno konzumiranim obrocima u objektima prehrane, a uz mogućnost da si ljudi sami nadoplate ono što nije obuhvaćeno osnovnim ugovorima) – sada je tek naznačeno da se u vojnim lokacijama može omogućiti ugovaranje usluga prehrane, prema važećim (općim) propisima. Pri tome, takve se ugovorne usluge prehrane mogu pružati „u vojnim kuhinjama, restoranima, kantinama i drugim odgovarajućim prostorima u skladu sa zahtjevima Oružanih snaga“ (stavak 2 članka 20 novog i izmijenjenog Pravilnika o prehrani).

Kad korisnici plaćaju, greške u pripremi ili serviranju brže dolaze na naplatu!

Dakle, platni dio odnosa prehrane se od dosadašnje osnovne relacije „MORH-pružatelj usluge“ ovime počinje prebacivati na relaciju „vojska-pružatelj usluge“, s Ministarstvom tek kao posrednim sudionikom tog odnosa. Naime, Ministarstvo je tu u odnosu s pružateljem usluge prehrane oko njegova izbora i kroz kontrolu, a s vojskom kao predstavnik države/poslodavca, a onda i isplatitelj konkretnih subvencija za prehranu. U tu će svrhu unutar 15 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika pomoćnik ministra obrane nadležan za materijalne resurse uskladiti Uputu o prehrani pripadnika Oružanih snaga iz članka 23. stavka 1. starog Pravilnika s odredbama ovoga Pravilnika.

Važno je na kraju naglasiti da ni sve ove izmjene i dopune neće neposredno promijeniti osnovnu bit problema koje Pleter usluge d.o.o. generiraju već godinama, a što je dobro uočila i Državna revizija u prošlogodišnjem izvješću – da su Pleterove usluge sve lošije kvalitete za relativno visoku cijenu. Zato se čini neophodnim da se Ministarstvo obrane i Oružane snage, osim sadržajem i količinom subvencioniranog obroka, pozabave pitanjem kvalitete obroka i sanitarnih uvjeta u kojima se oni pripremaju i serviraju, jer već i sama subvencija od 15 ili 20 kuna za porciju uginulih kukaca ili raznih „kreativnih“ splačina je sramotno visoka, a da se tu uopće ni ne spomene još i dodatni dio cijene kojeg ionako snose korisnici. Naime, salate začinjene uginulim kukcima ili konzerve sardina s rajčicama kao prilogom (što je čak i kalorijski lošije od svojedobnih JNA kombinacija sardina i glavice luka) ne bi trebale biti primjeren obrok ni za koga, a kamoli za oružane snage jedne ozbiljne zemlje, ponosne na svoje članstvo u EU i NATO savezu. A ako se Pleter itekako može potruditi kada su u pitanju VIP-zakuske, trebao bi barem upola toliko truda uložiti i kada se radi o svakodnevnoj prehrani Hrvatske vojske – ako se ne želi uskoro i stvarno suočiti sa slobodnim tržištem pružanja prehrambenih usluga u Lijepoj našoj.

Potpuno neprimjereno i ignorantski ponio se Hrvatski sabor prema Izvješću o radu Državnog ureda za revziju u 2014. godini. Jučer je taj dokument raspravljen na plenarnoj sjednici Sabora, a danas će se o njemu i glasati (te, po staroj dobroj navici uvaženih dizača ruku, i usvojiti) bez da je prošlo iole širu raspravu. Što se saborskih radnih tijela tiče, Izvješće Državne revizije bilo je na raspravi na matičnom Odboru za financije i državni proračun, te na Odboru za poljoprivredu. Niti jedno drugo radno tijelo – uključujući i Odbor za obranu – nije našao za shodno raspraviti nalaz Revizije po ministarstvima i resorima.

Kriv je tu uobičajeno rupičast Poslovnik Hrvatskog sabora, koji u svom 73. članku kaže da je za Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju relevantno tek matično radno tijelo – već spomenuti Odbor za financije i državni proračun, dok ostali odbori MOGU, ali i NE MORAJU, ovo izvješće staviti na dnevni red svojih sjednica (čl. 47 i 179 Poslovnika Hrvatskog sabora). Tako je po prvi puta u posljednjih nekoliko godina iskorištena ova nadasve glupa mogućnosti, jer kada se ne mora – pa zašto bi?! To što se radi o kontroli poslovanja državnog aparata, kao i parlamentarnoj kontroli kako revizije, tako i ostatka sustava – očito nikome nije bitno. Zorno to prikazuje i jučerašnja rasprava na plenarnoj sjednici Sabora – osim što je sabornica bila više nego poluprazna, o Izvješću revizije uglavnom su raspravljali – bez uvrede – po političkoj snazi drugorazredni i trećerazredni zastupnici: Branko Vukšić, Jadranka Kosor, Slavko Linić, Dragutin Lesar, Vesna Škare Ožbolt, Damir Kajin…

Kuda ide to Izvješće?

Ivan Klešić, glavni državni revizor

A nije da nije bilo vremena tijekom kojeg su svi odbori, uključujući i Odbor za obranu, mogli raspraviti nalaz Revizije! Portal Obris.org o tome je pisao još u studenom prošle godine, nakon što je Državni ured za reviziju svoj nalaz otposlalo u Vladu i Sabor. No Revizija i Sabor čak se ni tu ne mogu složiti oko toga kada je Izvješće započelo svoj put od Tkalčićeve ulice (gdje je sjedište Ureda za državnu reviziju) do Markovog trga (sjedišta Vlade i Hrvatskog sabora). Dok Ured za reviziju na svojoj web-stranici kaže da je Izvješće poslano Saboru na razmatranje 03. studenog 2014., u dostavljenom nam očitovanju Hrvatskog sabora piše da je „Državni ured za reviziju svoje Izvješće o radu za 2014. godinu dostavio predsjedniku Hrvatskog sabora 15.12.2014. godine, kada je po Ustavu završilo jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora i kada je nastupila ustavna stanka u radu Sabora, koja traje od 15. prosinca do 15. siječnja“.

Tako ispada da je zbog zimskog odmora uvaženih dizača ruku Izvješću Revizije trebalo gotovo mjesec i pol da prevali put od 100 metara zračne udaljenosti! No, zbog istog tog zimskog odmora Izvješće je tek sredinom siječnja uvršteno na dnevni red prve iduće plenarne sjednice, sazvane za 21. siječnja 2015. godine, da bi kroz naredna dva mjeseca, dakle do danas, kroz taj dokument prošla tek dva saborska odbora. A u izvješćima Revizije, kao i svake godine, ima svakakvih zanimljivosti, koje se više-manje svode na dva pitanja: što vodeći ljudi ministarstava ne rade dobro, te kroz koje konkretne rupe curi državni novac.

Koji su to MORH-ovi problemi?

Pleterov specijalitet: juha s limunom

Podsjetimo – kod Ministarstva obrane to su stare boljke – nedostatak pojedinih profila stručnjaka, nedostatak adekvatnih informatičkih sustava, kaos u evidenciji popisa imovine i obveza, te neusklađenost u tijelima koja provode javnu nabavu. Pritom je Revizija ustanovila kako je Ministarstvo obrane izravno prekršilo odredbe Uredbe o Registru državne imovine, ne prijavljujući stvarne podatke o stjecanju i raspolaganju nekretninama, već primjenjujući tek podatke iz analitičkih evidencija.

Posljednje Izvješće Revizije zanimljivo je iz još nekoliko razloga – revizorima je, naime, sumnjiv ugovor MORH-a s trgovačkim društvom Pleter-usluge d.o.o., pa su predložili preispitivanje cijena Pleterovih usluga, posebno imajući u vidu da MORH Pleteru i dalje plaća komunalne i režijske troškove, kao i troškove investicijskog održavanja, dok je istodobno kvaliteta Pleterovih usluga sve slabija.

Zanimljiv je i nalaz Revizije o stanju i vrijednosti zaliha Ministarstva obrane i OS RH – revizori su ustanovili da u Ministarstvu obrane ne postoji Strategija upravljanja zalihama, da je skladištenje organizirano na više lokacija među kojima nema adekvatnog međusobnog usklađivanja, te da zbog toga nabava i skladištenje materijala nisu usklađeni s realnim potrebama. Isto tako, ustanovljeno je da se na zalihama nalazi roba značajnijih vrijednosti (uglavnom nabavljana u ranijim razdobljima), pri čemu je revizorima posebno upala u oči zaliha tkanine za kapute časnika u vrijednosti od čak 12 milijuna kuna!

To je samo dio problema zbog kojeg je Ministarstvo obrane ponovno dobilo uvjetno mišljenje Državne revizije. No zašto bi o tome raspravljali uvaženi dizači ruku i članovi nadležnog saborskog Odbora za obranu, koje ove godine, uzgred budi rečeno, nije održalo još niti jednu jedinu sjednicu!? Prema dosadašnjoj praksi, nije nemoguće da se do kraja mandata ovog saziva Sabora Odbor za obranu uopće više ne sastane. Plaće im, međutim, uredno pristižu, baš kao i naknade za vanjske članove Odbora, koje se na posao ne saziva!

Izvješće Državne revizije o poslovanju i stanju u Ministarstvu obrane za 2013. godinu čeka raspravu u Vladi i Saboru (kojem je na razmatranje poslano 3. studenog ove godine), a do tada može se naći na službenim web-stranicama glavnog državnog ureda za reviziju. Temeljem revizije provedene od 15. siječnja do 28. svibnja ove godine, MORH je već tradicionalno dobio uvjetno mišljenje za poslovanje u 2013. godini.

Revizija je utvrđivala i u kojoj mjeri je MORH poslušao i primijenio neke njene primjedbe dane za 2012. godinu, te utvrdila da je MORH uskladio interne akte koji reguliraju područje nabave, te da je u bilančnim evidencijama iskazao obveze za sudske sporove. Nije obavljeno ono što se tiče nekretnina – npr. popis potraživanja za stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup; popis nekretnina kojima raspolaže MORH, a u vlasništvu su RH, dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ne sadrži sve podatke propisane Uredbom o Registru državne imovine, a dostavljeni popis nije usklađen sa stvarnim stanjem i podacima iskazanima u analitičkim evidencijama. Iako se nešto počelo poduzimati, nisu do kraja zatvoreni ni tzv. “predujmovi” – zbog nedostatka dokumentacije, iz koje bi bilo vidljivo jesu li robe nabavljene, odnosno usluge izvedene – dok su na predujmovima i nadalje evidentirani predujmovi dani u razdoblju od 1995. do 2010. u iznosu 5.872.244,00 kn. Iako je Ministarstvo obrane tijekom 2012. i 2013. godine poduzimalo određene aktivnosti za učinkovitije upravljanje nekretninama, te usklađivanje analitičkih i sintetičkih evidencija, najveći dio tih evidencija još uvijek nije usklađen.

I nadalje tijela zadužena za materijalno financijsko poslovanje ne dostavljaju pravodobno Sektoru za javnu nabavu mjesečna izvješća i evidencije o nabavi, odnosno na način određen “Naputkom o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu i Oružanim snagama Republike Hrvatske” te “Uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza putem narudžbenica”. Još uvijek nije uspostavljen informatički sustav koji bi omogućio praćenje izvršenja ugovora o javnoj nabavi, ali je dobra vijest da je njegova uspostava – u tijeku. Dok se on ne uspostavi, u MORH-u i dalje djeluju dosadašnji sustavi za upravljanje financijama i proračunom, management izvještajni sustav, sustav za upravljanje ljudskim resursima, sustav elektroničke pošte i aplikacija za uredsko poslovanje, prostorni informacijski sustav te niz drugih manjih i nepovezanih informatičkih sustava. Samo za upravljanje nekretninama koriste se tri sustava s međusobno neusklađenom i rascjepkanom bazom podataka.

Nalaz revizije za 2013. godinu

Prema podacima s kraja 2013. godine, u Ministarstvu obrane bio je zaposlen 18.841 djelatnik, od čega njih 17.420 u OS RH, 1.391 u samom Ministarstvu, a 30 u međunarodnim organizacijama. Prema podacima iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2013. godinu, ukupni prihodi su ostvareni u iznosu 4.430.640.751,00 kn – što je za 381.866.188,00 kn ili 7,9 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi su za 2013. ostvareni za 75.228.999,00 kn ili 1,7 % manje od planiranih. Smanjenje broja mirovnih misija očituje se i u smanjenju rashoda za naknade za rad na terenu – tako su u odnosu na 2012. godinu, u 2013. godini te naknade smanjene za 85.225.111,00 kn ili 32,4 %, dok su naknade za prijevoz na posao i s posla su manje za 3.133.996,00 kn ili 7,4 %. Smanjeni su rashodi za premije osiguranja, i to za 7.337.793,00 kn ili 31,2 %, dok su rashodi za članarine u raznim međunarodnim organizacijama veći za 2.881.008,00 kn ili 8,0 % u odnosu na prethodnu godinu. Među tzv. “Ostalim rashodima” Revizija je primijetila porast – u 2013. “Ostali rashodi” iznosili su 4.416.470,00 kn, što je veće za 3.968.914,00 kn u odnosu na rashode ostvarene u 2012. Vrijednosno najznačajniji “Ostali rashodi” (u iznosu 3.202.528,00 kuna), odnose se na kapitalne donacije materijalnih sredstava i vojne opreme Republici Francuskoj i Republici Mali, pri čemu je zanimljivo da je donacije za Mali odobrila Vlada RH, dok se donacije Francuskoj uopće nisu našle na Vladinom dnevnom redu.

Prema podacima iz Bilance, na dan 31. prosinca 2013. godine, ukupna vrijednost imovine te obveza i vlastitih izvora MORH-a iskazana je u iznosu od 35.465.284.003,00 kn. Pritom je vidljiv trend pada vrijednosti imovine prema kraju godine – koncem 2013. godine vrijednost imovine je manja za 13.029.310.953,00 kn ili 26,9 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje vrijednosti zemljišta za 13.206.493.640,00 kn, koje je koncem 2013. isknjiženo iz poslovnih knjiga – razlog tome je što je navedeno zemljište (površine 54 141 946 m2) MORH u ranijem razdoblju predao drugim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne (regionalne) samouprave. Stanje strateških zaliha smanjeno je u odnosu na stanje iskazano početkom godine za 71.093.070,00 kn ili 10,2 posto, a što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha prema odredbama Pravilnika o prodaji neperspektivnih sredstava naoružanja i vojne opreme Ministarstva i Oružanih snaga.

Vrijednosno najznačajnija potraživanja za prihode poslovanja odnose se na (1) utužena potraživanja u iznosu 69.419.769,00 kn, (2) potraživanja za poslovne prostore dane u zakup u iznosu 45.148.541,00 kn, (3) potraživanja za stanove i garaže dane u najam u iznosu 32.448.330,00 kn, (4) potraživanja iz proračuna za prihode ostvarene od prodaje stanova prema Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane u iznosu 16.879.389,00 kn, te (5) potraživanja od trgovačkih društava u stečaju, u iznosu od 12.912.206,00 kuna. Utužena potraživanja se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam stanova i garaža te zakup poslovnih prostora. Potraživanja od trgovačkih društava u stečaju se najvećim dijelom odnose na potraživanja za najam poslovnih prostora.

Nekretninski kaos

Obavljenom revizijom utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje, rashode, imovinu i postupke javne nabave. Kao i do sada, revizijom su utvrđene (1) nepravilnosti koje se odnose na popis imovine i obveza, te (2) podatke iskazane u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima. U poslovnim knjigama i financijskim izvještajima je evidentirana vrijednost imovine u iznosu 35.465.284.003,00 kn, od čega se na nefinancijsku imovinu odnosi 34.319.318.119,00 kn i financijsku imovinu 1.145.965.884,00 kn. U okviru nefinancijske imovine, vrijednosno značajnija imovina se odnosi na zemljište u iznosu 15.843.096.624,00 kn, postrojenja i opremu u iznosu 8.817.110.171,00 kn, građevinske objekte u iznosu 7.353.725.980,00 kn, prijevozna sredstva u iznosu 1.234.128.121,00 kn i zalihe u iznosu 899.814.355,00 kn. U okviru financijske imovine, vrijednosno najznačajnija su potraživanja u iznosu 906.675.221,00 kn. Koncem 2013. je, na temelju Izvješća o popisu nekretnina sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iz poslovnih knjiga isknjiženo zemljište procijenjeno u iznosu 13.206.493.640,00 kn, koje je u razdoblju od 2000. do 2013. predano na korištenje drugim tijelima.

Podaci o broju nekretnina iskazani u Izvješću o popisu nekretnina (sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine) razlikuju se od podataka Službe za nekretnine koja vodi analitičku evidenciju nekretnina. Usklađenje stanja utvrđenog popisom i evidentiranog u poslovnim knjigama nije obavljeno jer, prema obrazloženju odgovorne osobe, nije obavljen cjelovit popis nekretnina (kako je utvrđeno odlukom ministra iz svibnja 2013. godine), nego je izvršen obilazak i popis samo dijela nekretnina. Popis ostale imovine i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. obavljen je na temelju odluke ministra iz prosinca 2013. godine, ali popisom nisu obuhvaćena potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, stanove i garaže dane u najam, te poslovne prostore dane u zakup. Zbog toga nije ni usklađeno stanje potraživanja evidentirano u poslovnim knjigama (glavnim i pomoćnim) sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Uredbom o Registru državne imovine utvrđeno je da su sva tijela državne vlasti, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dostaviti podatke, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju. Također, sve podatke o promjenama u stjecanju i raspolaganju navedenim nekretninama, dužni su dostaviti najkasnije u roku 30 dana od svake promjene. MORH nije dostavljao stvarne podatke, već se služio podacima iz analitičkih evidencija, čime je prekršio odredbe Uredbe o Registru državne imovine. S obzirom da se kroz duže razdoblje nije obavljao cjeloviti popis imovine i obveza, Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu obrane donošenje Akcijskog plana kojim je potrebno jasno definirati aktivnosti, metode, postupke i rokove popisa, te nadležnosti i odgovornosti članova povjerenstva i ostalih zaposlenika koji sudjeluju u popisu, kako bi se obavio cjelovit popis imovine i obveza te uskladilo stanje iskazano u poslovnim knjigama sa stanjem utvrđenim popisom. Popisom je potrebno obuhvatiti ukupnu imovinu i obveze, te treba utvrditi koja je imovina zastarjela, uništena i neupotrebljiva. Potrebno je predložiti i rashod, na temelju kojeg čelnik Ministarstva donosi odluku o rashodu. Na temelju odluke o rashodu potrebno je donijeti odluku o namjeni rashodovane imovine (prodaja, donacija, uništenje). Dio neperspektivne imovine MORH još uvijek nije predao DUUDI-ju jer ili nije upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo RH, ili se vode sudski sporovi zbog bespravnog korištenja.

Milijuni izgubljeni na stanovima i poslovnim prostorima

Među raznim podacima o potraživanjima strše neusklađeni podaci o potraživanjima za najam stanova i garaža. U sintetičkim evidencijama Službe za financije i računovodstvene poslove i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja za najam stanova i garaža u iznosu 36.918798,00 kn, a u analitičkim evidencijama Službe za nekretnine u iznosu 39.202.312,00 kn ili punih 2.283.514,00 kn više. U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima iskazana su potraživanja od prodaje stanova prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u iznosu 572.162.611,00 kn. Navedeni podaci, zaključuju revizori, nisu pouzdani jer nisu usklađeni s analitičkim evidencijama, koje također nisu pouzdane jer nisu evidentirana sva plaćanja. I tako u krug! Također, nisu usklađene analitičke i sintetičke evidencije potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu te strateških zaliha i zaliha materijala za tekuće potrebe. Zabrinjavajuće je to što Revizija konstatira da je neusklađenost i nepouzdanost podataka, među ostalim, posljedica toga što Ministarstvo nema potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika.

Iako su do kraja lipnja prošle godine trebale biti uklonjene sve nepravilnosti vezane za neusklađenost stanja potraživanja za zakup poslovnih prostora, potraživanja za najam stanova i garaža, kao i potraživanja za stanove prodane na obročnu otplatu, te je u tu svrhu izrađen i Akcijski plan za otklanjanje nepravilnosti, ništa od toga nije se dogodilo. Zato su u kolovozu 2013. godine donesene izmjene Akcijskog plana, kojim su produženi rokovi za provođenje određenih aktivnosti, pa je sada krajnji rok za sve aktivnosti travanj 2015. godine.

Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 618 vojnih nekretnina kojima koncem 2013. raspolaže Ministarstvo, u uporabi je 226 nekretnina, dok se 392 nekretnine ne koriste (neperspektivne). Od 278 poslovnih prostora, u zakupu je uz zakupninu dan 121 poslovni prostor. Dio poslovnih prostora dan je na korištenje državnim tijelima, udrugama i sindikatima bez naknade, a dio je prazan. Utvrđeno je da javni natječaji za zakup poslovnih prostora nisu provedeni, što je trebalo učiniti prema odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora, dok se za pojedine poslovne prostore zakupnina ne obračunava u skladu s važećom Odlukom o utvrđivanju visine zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane. U najvećem broju slučajeva ugovoreni rok zakupa je istekao ili uopće nije ugovoren.

Prema podacima Službe za nekretnine, od ukupno 2.722 stana, u najmu je 2.331 stan (najvećim dijelom dani u najam ranijih godina na temelju odluka ministra), 113 stanova se koristi za službene potrebe, a 278 stanova se ne koristi (prazni). Kriteriji na temelju kojih su dodjeljivani stanovi na temelju odluka ministra ne postoje. Veći broj stanova koji se ne koriste, su stanovi za službene potrebe (53 stana). Utvrđeno je da su ugovori i rješenja o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, zaključeni prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (1996. godine), te da ugovorima i rješenjima o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, nije utvrđen iznos najamnine i rok najma, što je protivno spomenutom Zakonu. Također nije jasno ni da li korisnici uopće ispunjavaju uvjete za korištenje tih stanova. Tijekom 2012. Ministarstvo obrane započelo je prodaju stanova – do konca 2013. zaprimljeno je 1.768 zahtjeva za otkup stanova (najvećim djelom za stanove dodijeljene na temelju odluka ministra), ali je zaključeno tek 169 ugovora, dok 1.599 zahtjeva nije riješeno do kraja prošle godine.

Od 2.920 garaža, na temelju odluke ministra iz 1993. godine, HVIDR-i je dano na korištenje bez naknade 1.659 garaža, u najmu je 1.118 garaža, a 143 garaže su uništene, u otkupu ili prazne. Prema evidencijama Službe za nekretnine, dospjela potraživanja koncem 2013. za stanove i garaže dane u najam te poslovne prostore dane u zakup su iskazana u iznosu 104.241.987,00 kn, od čega za zakup poslovnih prostora u iznosu 66.420.928,00 kn, najam stanova u iznosu 31.075.650,00 kn i najam garaža u iznosu 6.745.409,00 kn. S obzirom da se najveći dio potraživanja odnosi na potraživanja starija od tri godine, a nisu utužena, nastupila je zastara.

Problemi s Pleterom

Državna revizija ustanovila je da su u okviru materijalnih rashoda u 2013. evidentirani i rashodi za usluge smještaja, prehrane te čišćenja, u iznosu od 119.681.312,00 kuna. Ugovori između MORH-a u tvrtke Pleter usluge d.o.o. obuhvaćaju usluge smještaja i prehrane u objektima OS RH i MORH-a, ali u navedenim jediničnim cijenama usluga nisu uključeni komunalni i režijski troškovi, te troškovi investicijskog održavanja, koji idu na račun Ministarstva obrane. Usluge smještaja, na više lokacija u objektima Ministarstva, obavljaju se na temelju zasebnih godišnjih ugovora, pri čemu vrijednosno značajnije usluge smještaja za potrebe Ministarstva Pleter pruža u hotelu „Kralj Zvonimir“, za koje ispostavlja mjesečne račune u iznosu 132.000,00 kn, odnosno godišnje 1.584.000,00 kn. Za usluge čišćenja na više lokacija Pleter je MORH-u tijekom 2013. ispostavio račune u iznosu od 7.905.921,00 kn. Iz financijskih izvještaja Pletera vidljivo je da je u 2012. ostvarilo ukupne prihode u iznosu 120.421.714,00 kn, od čega najvećim dijelom (83,7 %) za pružene usluge Ministarstvu, te da je zadržana dobit iznosila 37.304.002,00 kn.

Revizorima se sve to činilo malo previše, s obzirom da Pleter obavlja djelatnost u prostorima i opremi koja je u vlasništvu Ministarstva obrane, da ne plaća režijske troškove i troškove investicijskog održavanja, te da ostvaruje dobit od pružanja usluga Ministarstvu. Zato Državni ured za reviziju predlaže preispitati cijenu usluga društva Pleter usluge. U obrazloženju Ministarstva obrane kaže se da je izdvajanjem sekundarnih djelatnosti u posebno društvo (Pleter usluge) ostvareno smanjenje troškova za 30 posto, ali da je analizom poslovanja utvrđen evidentan pad kvalitete pružanja usluge, naročito u pogledu stanja ugostiteljskog prostora i u pogledu same usluge. Trenutno se priprema model prema kojem će Pleter ubuduće sam plaćati svoje režije, koje prema procjeni stručnog povjerenstva iznose približno 10.000.000,00 kn.

Tko upravlja zalihama?

U glavnoj knjizi i financijskim izvještajima koncem 2013. je evidentirana vrijednost zaliha u iznosu 899.814.355,00 kn, od čega se na strateške zalihe odnosi 626.851.949,00 kn i zalihe materijala za redovne potrebe 272.962.406,00 kn. Skladišno poslovanje Ministarstva je organizirano na više lokacija. Strategija upravljanja zalihama nije donesena. Zbog navedenog, nabava i skladištenje materijala nisu usklađene s potrebama, te se na zalihama nalazi materijal značajnijih vrijednosti nabavljen u ranijem razdoblju.

Tako je koncem 2013. godine na zalihama bilo 94.382 m tkanine za kapute časnika u vrijednosti 12.230.913,00 kn, nabavljene ranijih godina. Prema obrazloženju, materijal za kapute časnika se ne može koristiti jer ne zadovoljava propisane uvjete. Također, velik broj artikala se nalazi na skladištu bez prometa više godina. U 2013. godini je vrijednost zaliha materijala za redovne potrebe bez prometa iznosila 50.007.266,00 kn (za 8.967 artikala), što je 18,3 % vrijednosti ukupnih zaliha za redovne potrebe. Vjerojatno je upravo na temelju ovog nalaza revizije MORH nedavno raspisao natječaj za prodaju neperspektivne intendantske opreme i tkanina, o čemu smo pisali na portalu Obris.org.

Javna nabava – vječna bolna točka

Prema Izvješću o javnoj nabavi, u 2013. zaključeno je 279 ugovora o nabavi roba, radova i usluga u vrijednosti 454.224.901,00 kn. Uz to, na temelju okvirnih sporazuma, koje je zaključio Državni ured za središnju javnu nabavu, zaključen je još 91 ugovor o nabavi u vrijednosti 128.128.948,00 kn. Prema odredbi članka 10. i članka 11. Zakona o javnoj nabavi, zaključena su 124 ugovora o nabavi u vrijednosti 358.696.488,00 kn. Na temelju okvirnih sporazuma, zaključeno je 349 ugovora o nabavi u vrijednosti 185.335.183,00 kn, od čega je 321 ugovor o nabavi u vrijednosti 157.486.823,00 kn zaključen na temelju okvirnih sporazuma zaključenih u ranijim godinama, a 28 ugovora o nabavi u vrijednosti 27.848.360,00 kn je zaključeno na temelju okvirnih sporazum zaključenih u 2013 godini.

Vrijednost nabave roba, radova i usluga pojedinačne vrijednosti do 70.000,00 kn iznosi 19.865.905,00 kn. Ministarstvo je poništilo 40 postupaka javne nabave, i to iz nekoliko razloga: (1) jer nisu bile poznate okolnosti koje bi dovele do sadržajno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje, (2) jer nije pristigla ni jedna ponuda, te (3) jer je cijena najpovoljnije ponude bila veća od osiguranih sredstava za nabavu. Iako su zamijećena određena poboljšanja u sustavu praćenja postupaka javnih nabava, primijećeno je da pojedine ustrojstvene jedinice i nadalje na dostavljaju pravodobna izvješća Samostalnom sektoru za javnu nabavu, kao i da zbog izostanka odgovarajućeg informatičkog sustava nije adekvatno praćenje realizacije ugovora i narudžbenica. Državna revizija, naravno, nalaže da se ovi nedostaci isprave.

Po dobrom starom običaju, Vlada se na zatvorenom dijelu današnje 107. sjednice opet bavila kadrovskim pitanjima.

Vojne nekretnine

Tako su, temeljem nedavno usvojenog Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, formirana dva nova povjerenstva – Povjerenstvo Vlade RH za upravljanje strateškim trgovačkim društvima i Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH. Kako smo već pisali, ovaj novi zakon trebao bi omogućiti bolje (da ne kažemo – barem nekakvo) upravljanje i bivšom vojnom imovinom. U netom osnovanom Povjerenstvu za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH po položaju sjede određeni ministri, i to na današnjoj sjednici Vlade imenovani: potpredsjednik Vlade RH Ranko Ostojić, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ministar financija Slavko Linić, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ministar turizma Darko Lorencin i ministar obrane Ante Kotromanović. Budući da je bivša vojna imovina u vlasništvu RH, ali nije i u funkciji Ministarstva obrane, ministar Kotromanović teško će moći utjecati na gospodarenje tim problematičnim nekretninama. Već zbog sastava samog Povjerenstva – visoke upravne razine i brojnosti članova – prilično je jasno da to tijelo neće biti ni često sazivano, a kamoli da će efikasno raditi. Ipak, sudjelovanjem u njemu, resor obrane barem teorijski dobiva specijalizirani međuresorni kanal putem kojeg se može zalagati za rješavanje tereta neperspektivnih vojnih nekretnina te unapređivati upravljanje postojećom i aktualnom imovinom u funkciji obrane.

Vlada je danas oformila i Upravno vijeće novoosnovanog Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), tijela koje nastaje nakon gašenja Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). U Vladinom priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice piše da je „predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović po položaju imenovan predsjednikom Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju. Članovi navedenog Upravnog vijeća, također po položaju su: Alen Leverić, zamjenik ministra nadležnog za gospodarstvo, Boris Lalovac zamjenik ministra financija, zamjenik ministra turizma Ratomir Ivičić, Zdenko Antešić, zamjenik ministra nadležnog za pomorstvo, promet i infrastrukturu, Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede te Vesna Nađ, zamjenica ministra nadležnog za branitelje.“ Naravno, kao i u većini birokratskih reformi u Hrvatskoj, postoji dobra šansa da se i pri ukidanju ustanove AUDIO, a onda osnivanju nekakvih tijela nasljednika – radi tek o preraspodjeli postojećih tablica rasporeda osoblja, dok ta “reforma” ima malo ili ništa veze s suštinskom promjenom pristupa problemu ili s obavljanjem ikakvog konkretnog posla.

Upravljanje prostornim podacima

Imenovano je i novo Vijeće Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (Vijeće NIPP), tijelo koje proizlazi iz  Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13 od 10. svibnja 2013. godine). Kao i kod mnogih drugih, kompleksnijih stvari u RH, i ovaj je čitav resor nastao pod pritiskom Europske Unije (Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. uspostavila je Infrastructure for Spatial Information in Europe, INSPIRE), a obuhvaća tijela javne vlasti i druge koji rade na prostornim podacima nacionalno i na širem prostoru EU pri objedinjavanju takvih neklasificiranih podataka. Na čelu Vijeća je još od kraja ožujka 2012. ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, čije je Ministarstvo odgovorno i za rad Nacionalne kontaktne točke NIPP-a (Državne geodetske uprave RH).

Član Vijeća ispred Ministarstva obrane je potvrđen član izabran 2012. – pomoćnik ministra za materijalne resurse Viktor Koprivnjak, a društvo će mu ondje raditi predstavnici duge liste državnih i gospodarskih organizacija koje su predstavljene u sustavu NIPP-a: dosadašnji članovi Hrvoje Dokoza (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), Leda Lepri (Ministarstvo uprave), Vesna Gantner (Ministarstvo poljoprivrede), Danko Markovinović (ravnatelj Državne geodetske uprave), Žaklina Čizmović (Državni zavod za statistiku), Zvonko Gržetić (Hrvatski hidrografski institut), Robert Paj (Zavod za fotogrametriju d.d), Tanja Pušelj Ostroški (IGEA d.o.o.) i Damir Delač (Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije), te novoimenovani članovi Željko Hećimović, Marko Lončarević, Miljenka Kuhar, Sanja Šaban, Goran Basarac i Lukša Čičovački. Kako se tu radi o prilično specijaliziranome tijelu – u njemu je već godinama dio osoba koje se rijetko ili uopće ne izmjenjuju.

Izdvojene usluge za sektor obrane

Nakon prošlotjednog proširenja opsega djelatnosti društva, Pleter-usluge d.o.o. i danas su se našle na Vladinom meniju. Uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Skupštini društva Pleter-usluge d.o.o. predložen je opoziv dosadašnjeg člana Nadzornog odbora Alojza Tomaševića (inače slavonsko-požeškog župana), te imenovanje Tomislava Kačić-Alesića novim članom.