Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je Europsku komisiju da ublaži fiskalna pravila za kućanstva i industrije koje se bore s rastućim troškovima energije, tvrdeći da bi energetsku sigurnost trebalo tretirati s istom hitnošću kao i obrambene izdatke. U pismu poslanom u ponedjeljak, 18. svibnja, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, Meloni poručuje da bi EU trebala pokazati istu „političku hrabrost“ u pogledu energetike kao što je pokazala u pogledu obrane. Ovaj apel dolazi nakon što najave da se Giorgia Meloni u iznenadnom posjetu državama Perzijskog zaljeva želi uvjeriti u sigurnost opskrbe energentima unatoč ratu u Iranu i blokadi Hormuza.

Europski energetski strahovi

„Ako s pravom smatramo da je obrana takav strateški prioritet da opravdava aktiviranje klauzule o nacionalnom izuzeću, onda moramo imati političke hrabrosti prepoznati da je danas energetska sigurnost također europski strateški prioritet“, navodi se u tom pismu.

Naime, u Europi nacionalne vlade i dalje su oprezne zbog mogućnosti ponavljanja energetske krize koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, a koja je izazvala zatvaranje tvornica, vrtoglavu inflaciju i izvanredne državne subvencije. Također, cijene goriva su porasle diljem Europe, pa i kod nas u Hrvatskoj. Meloni je stava da EU ne može tražiti od građana da podrže povećane obrambene izdatke, a istovremeno se činiti ravnodušnim prema financijskom pritisku s kojim se suočavaju kućanstva i poduzeća. Prema talijanskoj premijerki, sigurnost se ne bi trebala mjeriti isključivo u vojnom smislu, već i prema tome mogu li tvornice nastaviti s radom, mogu li obitelji priuštiti račune za energiju i mogu li vlade održati ekonomsku stabilnost.

Italija traži veću fiskalnu fleksibilnost

U središtu talijanskog zahtjeva jest Nacionalna klauzula o izuzeću EU, usvojena 8. srpnja prošle godine, koja državama članicama omogućuje privremenu fiskalnu fleksibilnost za povećanje obrambenih izdataka u iznimnim okolnostima. Meloni tvrdi da je Bruxelles već pokazao spremnost ublažiti proračunska pravila kao odgovor na ruski rat u Ukrajini i rastuću zabrinutost zbog vojne spremnosti Europe. Italija sada traži sličnu fleksibilnost za izvanredne energetske mjere. Njena  stranka „Braća Italije“ predvodi vladajuću koaliciju, i također se suočava s neravnomjernom javnom podrškom za veće obrambene izdatke u vrijeme kada mnogi birači ostaju usredotočeni na troškove života. „Ne možemo opravdati u očima naših građana da EU dopušta financijsku fleksibilnost za sigurnost i obranu strogo shvaćenu, a ne za obranu obitelji, radnika i poduzeća od nove energetske krize koja riskira teško pogoditi realno gospodarstvo“, navodi se u pismu. Ona također sugerira da bi nedostatak veće fleksibilnosti u pogledu troškova energije mogao zakomplicirati talijansku podršku programu EU-a Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), zajedničkom europskom mehanizmu zaduživanja vrijednom 150 milijardi eura usmjerenom na jačanje obrambenih sposobnosti.

Inače, Italija ima drugi najveći omjer duga i BDP-a u EU nakon Grčke, što ograničava prostor Rima za velike subvencije prema postojećim fiskalnim pravilima, ocjenjuju stručnjaci.

Nakon uvjerljivog poraza Viktora Orbana na nedavnim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, nakon koje su iz Mađarske prema Europskoj uniji počeli puhati novi vjetrovi, počele su se nazirati i promjene koje se odnose i na mađarske Oružane snage. Kako je objavio Euronews, Mađarima se, naime, smiješi otvaranje europskog programa SAFE ukoliko revidiraju dosadašnji plan antieuropskog premijera Viktora Orbana.

Tim pobjednika izbora, budućeg premijera Pétera Magyara, ponovno analizira mađarski obrambeni plan za SAFE vrijedan 16 milijardi eura koji je podnijela sada već debelo poražena Orbánova vlada, Kao glavni razlog nove procjene navodi se rizik od korupcije. Revizija ciljeva i opsega plana u skladu s prioritetima nove mađarske vlade je moguća, a Europska komisija pristala je na njihov zahtjev da ga se pregleda i procijeni prije poduzimanja daljnjih koraka.

U igri 16, 2 milijarde eura

Shema obrambenih zajmova s ​​niskim kamatama pokrenuta je prošle godine u Bruxellesu kako bi se ojačala obrambena industrija i vojna spremnost diljem EU kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija. SAFE će raspodijeliti 150 milijardi eura među 19 država članica. Mađarska je prošlog prosinca podnijela svoj plan, vrijedan 16,2 milijarde eura, u kojem se detaljno opisuju obrambeni projekti i projekti dvojne namjene. Budući da Komisija još nije odobrila taj prijedlog, stručnjaci iz nove mađarske vlade sada ga proučavaju i mogu predložiti promjene, napominje Euronews.

„Kritički ćemo pregledati popis koji je podnijela odlazeća vlada i donijeti odluke na temelju stvarnih potreba i procjene rizika od korupcije“, rekao je izvor iz stranke Tisza za Euronews pod uvjetom anonimnosti. Razumije se da se spomenuti rizici od korupcije odnose na mađarske industrijske interese povezane s odlazećom vladom Viktora Orbána. Nacionalni planovi podneseni Europskoj komisiji tretiraju se kao povjerljivi s obzirom na njihovu osjetljivu prirodu. „Komisija je, naravno, otvorena za suradnju s novom vladom po pitanju mađarskog plana za SAFE “, rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier za Euronews, dodajući da je procjena mađarskog obrambenog plana još uvijek u tijeku i da će biti odobrena kada bude spremna.

Mađarski plan posljednji u redu

U ožujku je Europska komisija odobrila češki i francuski nacionalni plan SAFE, ostavljajući mađarski podnesak kao posljednji neriješeni slučaj. Stav Komisije u to vrijeme odražavao je njezin trenutni stav: da plan još nije spreman za odobrenje. Mađarska je potom pisala EK tražeći ažuriranje o statusu podneska, a Komisija je odgovorila inzistirajući da su potrebne revizije. Mađarski iznos od 16,2 milijarde eura bio je među tri najveća zahtjeva, iza Poljske i Rumunjske, i premašio je francusku alokaciju – Pariz je tražio “samo” 15,1 milijardu eura. Mađarski diplomati upoznati s tim pitanjem tvrde da je odgoda bila politički motivirana i da je Budimpešta ispunila sve potrebne kriterije za pozitivnu ocjenu.

Dosadašnji ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky podnio je Europskoj komisiji ambiciozan plan

“Gledajući vremenski okvir, Komisija je početkom veljače odlučila da neće odobriti mađarski plan prije izbora. Do tada je postupak slijedio isti obrazac kao i s drugim državama članicama“, rekao je visoki mađarski dužnosnik za Euronews pod uvjetom anonimnosti. „Nakon toga, Komisija je potpuno utihnula: bez povratnih informacija, bez pitanja, bez opravdanja – čak ni bez odgovora na službene upite. Ovo nije redoviti postupak; to je očita politička blokada“, dodao je dužnosnik. Komisija je ovog tjedna odbacila optužbe da je plan za SAFE Orbánove vlade zaustavljen iz političkih razloga. „Odlučno pobijam sugestiju da je blokiran iz političkih razloga. Nismo blokirali nijedan plan za SAFE“, rekao je glasnogovornik Regnier, napominjući da je od Mađarske zatražena revizija.

Istodobno, europska agencija za borbu protiv prevara OLAF u svom godišnjem izvješću apostrofira upravo sve veći broj dojava o „nepravilnostima u području obrane, posebno u istraživačkim projektima ili nabavi“. „Ako više ulažemo u obranu, vidjet ćete više prijevara ili više slučajeva u obrani“, rekao je Petr Klement, koji je u veljači preuzeo dužnost direktora OLAF-a. OLAF istražuje prevare i nepravilnosti povezane sa zajedničkim proračunom EU-a, koji države članice koriste za financiranje sve većeg broja obrambenih projekata, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. To uključuje program od 500 milijuna eura za financiranje streljiva, 150 milijardi eura obrambenih kredita SAFE i program obrambene industrije od 1,5 milijardi eura. „Budući da je ovo novac europskih građana i budući da je Olaf zadužen za zaštitu financijskih interesa, snažno smo predani i na oprezu smo“, rekao je Klement, dodajući da se to odnosi i na nadolazeći proračun EU-a od 2 bilijuna eura, o kojem se trenutno pregovara: „Magnet za prevarante, magnet za kriminalce… je sam novac“, zaključio je Klement.

Visoka delegacija EU posjetila već Budimpeštu

Tijekom vikenda, visoka delegacija Europske komisije otputovala je u Budimpeštu na početne neformalne razgovore s dužnosnicima iz nadolazećeg mađarskog tima. Šef kabineta Ursule von der Leyen, Björn Seibert, predvodio je delegaciju EU, u kojoj je bilo nekoliko glavnih direktora. Posjet je bio značajan s obzirom na to da su se razgovori vodili s dužnosnicima Stranke Tisza koji još nisu preuzeli formalnu  vlast. Iako glavni direktor za obrambenu industriju i svemir, Timo Pesonen, nije bio prisutan, mađarski plan SAFE bio je dio rasprava. Nakon sastanka, obje strane izrazile su spremnost da riješe pitanje zamrznutih mađarskih sredstava – u vrijednosti od 17 milijardi eura od ukupno 27 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj u tekućem proračunskom razdoblju. Naime, donedavni mađarski euro-parlamentarac, a sadašnji mandatar Magyar i predsjednica Komisije von der Leyen prethodno su se dogovorili o uspostavljanju izravnog komunikacijskog kanala između svojih timova kako bi radili na deblokiranju tih sredstava.

Prema informacijama Euronewsa, Mađarska bi mogla izgubiti 10 milijardi eura sredstava za oporavak ako se dogovor ne postigne do kraja kolovoza. Oslobađanje zamrznutih sredstava EU – koje je Bruxelles blokirao tijekom Orbánove vlade zbog zabrinutosti oko vladavine prava i borbe protiv korupcije – bilo je središnje obećanje Magyarove izborne kampanje.

Budući premijer i budući ministar obrane Mađarske

U utorak 21. travnja Péter Magyar je objavio imena prvih 7 kandidata za ministre u svojoj budućoj vladi. Riječ je o ljudima koji su kao budući ministri vodili i izbornu kampanju – među njima i budući ministar obrane, general-pukovnik Romulusz Ruszin-Szendi. Radi se o bivšem načelniku Glavnog stožera mađarskih Oružanih snaga, najmlađem u povijesti mađarske vojske, koji je nakon samo 2 godine mandata smijenjen zbog sukoba s vladajućom strankom. Službeni razlog Orbanovog ministra obrane Kristófa Szalay-Bobrovniczkog bilo je tzv. “pomlađivanje vojske”, koje je pomelo nekoliko stotina visokih časnika. Iako su mu naknadno pokušavali prišiti određene afere, ništa se od toga nije “primilo”, niti sudski procesuiralo. Odmah nakon što ga je Magyar promovirao kao jednog od svojih budućih ministara, Ruszin-Szendi je javno poslao poruku Oružanim snagama:

“Moj prvi i najvažniji cilj je jasan: vratiti moral vojnika. Usredotočeni smo na vojnike i sve one koji su predani nacionalnoj obrani. Snaga vojske ne mjeri se samo njezinim sredstvima, već i njezinim vojnicima, njihovim stavom, njihovom vjerom i njihovim jedinstvom.”

Europska komisija predstaavila je u utorak 17. lipnja nove mjere za smanjenje birokracije i olakšavanje ulaganja od 800 milijardi eura kako bi države članice EU osigurale da njihove obrambene industrije mogu isporučiti rezultate brzo i u velikom opsegu. Mjere se temelje na viziji iznesenoj u Bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. koja je pojednostavljenje i usklađivanje pravila identificirala kao ključan način za jačanje obrambene spremnosti Europe.

Kako je objavila EK na svojim internetskim stranicama, mjere poznate kao “omnibus obrambene spremnosti” olakšat će ulaganja u obrambene sposobnosti, pružiti veću predvidljivost industriji i olakšati pristup europskim financijskim sredstvima. Konkretno, ubrzat će se režim izdavanja dozvola za obrambene projekte diljem EU  – time se smanjuje vremenski okvir postupka izdavanja dozvola na 60 dana i uspostavlja jedinstvene kontaktne točke u zemljama EU-a za obrambenu industriju. Također će se smanjiti administrativno opterećenje u Europskom obrambenom fondu (EDF) za podnositelje zahtjeva i sudionike te olakšati povećano sudjelovanje ukrajinskih subjekata u EDF-u. Poticat će se zajedničke kupnje i povećati pragove ugovora kako bi se olakšala nabava i ubrzao prekogranični transfer obrambenih proizvoda, razjasniti primjenu postojećih pravila na razini EU-a, kao što su zakoni o tržišnom natjecanju ili zaštiti okoliša, te osigurati da propisi o kemikalijama odgovaraju obrambenim potrebama. Te mjere trebale bi poboljšati pristup financiranju pojednostavljenjem kriterija prihvatljivosti za “Invest EU”, pružanjem smjernica o održivim ulaganjima u obranu i razjašnjavanjem pojma zabranjenog oružja.

Ovaj prijedlog uključuje povratne informacije iz javnog savjetovanja pokrenutog u ožujku 2025. i uključuje doprinos strateškom dijalogu predsjednice EK Ursule von der Leyen s europskom obrambenom industrijom u svibnju ove godine. Kao sljedeći korak, Europski parlament i Vijeće pregovarat će o “Omnibusu obrambene spremnosti”, objavila je EK.

Na predstavljanju ovih mjera europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis naglasio je da “paket pojednostavljenja za obranu predlaže oslobađanje golemog gospodarskog tereta Europe uklanjanjem unutarnjih barijera, smanjenjem birokracije i pojašnjenjem pravila, kako bi se mogao pojačati istinski europski obrambeni industrijski i tehnološki kapacitet”. Europske zemlje povećale su obrambene izdatke kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. i upozorenja Trumpove administracije da se SAD više ne može prvenstveno usredotočiti na sigurnost kontinenta. Što se tiče spajanja antimonopolske politike i politike državnih potpora, Komisija je izjavila da će “uzeti u obzir specifičnosti obrambene industrije i europskog tržišta obrambene opreme te njegov doprinos cilju obrambene spremnosti“. Komisija je također predstavila nove smjernice o održivim ulaganjima u obranu, s ciljem rješavanja pritužbi industrije da trenutna pravila ozbiljno odvraćaju privatna ulaganja u obrambeni sektor. “Obrana je kompatibilna s kriterijima održivosti kao i svaki drugi sektor“, zaključio je povjerenik za obranu Andrius Kubilius . Povjerenik Kubilius već danas euro-parlamentarcima prezentira “omnibus obrambene spremnosti”.

Europska Komisija danas je i službeno objavila „Bijelu knjigu europske obrane“ i plan „ReArm Europe/Readiness 2030“. Iako su neki mediji još prošli tjedan imali uvid u „Bijelu knjigu“, taj je dokument danas i službeno predstavljen zainteresiranoj europskoj i svjetskoj javnosti. Visoki predstavnik EK za obranu, Andrius Kubilius, ujedno je predstavio i plan „ReArm Europe/Readiness 2030“, ambiciozan obrambeni paket koji pruža financijske poluge državama članicama EU-a za poticanje porasta ulaganja u obrambene sposobnosti. Dok plan „ReArm Europe/Readiness 2030“ jača paneuropske obrambene sposobnosti novim financijskim sredstvima, „Bijela knjiga“ uokviruje novi pristup obrani i utvrđuje potrebe za ulaganjima, navodi se na internetskim stranicama Europske komisije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predstavljajući ovaj dokument, rekla je:

„Era mira na koju smo se oslanjali ne može se više uzimati zdravo za gotovo. Moramo ulagati u obranu, ojačati svoje sposobnosti i poduzeti odlučne korake, predstavljajući mapu puta za ‘Spremnost do 2030.’, s povećanim izdacima za obranu. Moramo kupovati više europskih obrambenih kapaciteta, jer to znači poticanje inovacija na razini cijele EU“.

Cilj ovih mjera je odgovoriti na kratkoročnu hitnost pružanja potpore Ukrajini, ali i riješiti hitnu dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i obrane Europe, navodi EK.

Kao što je najavila predsjednica von der Leyen u političkim smjernicama, posljednjih nekoliko godina razotkrilo je kronično nedovoljno ulaganja i nedostatak učinkovite potrošnje u europskim vojnim sposobnostima. Kako bi uokvirili novi pristup i identificirali potrebe Europe za ulaganjima, Komisija je već na početku svog mandata zdužila povjerenike za vanjsku politiku i obranu, Kaju Kallas i Andriusa Kubiliusa, da u roku od sto dana sastave danas predstavljenu „Bijelu knjigu“ europske obrane.

„Bijela knjiga“ predstavlja rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u sposobnostima i izgradnju snažne vojne industrijske baze. Predlaže načine na koje države članice mogu masovno ulagati u obranu, nabaviti obrambene sustave i dugoročno izgraditi spremnost europske obrambene industrije. To je bitno za sigurnost Europe. Europa mora ulagati u sigurnost i obranu kontinenta, dok nastavlja podržavati Ukrajinu da se obrani od ruske agresije. Kao što je najavila predsjednica von der Leyen, plan „ReArm Europe/Readiness 2030“ omogućuje potrošnju od preko 800 milijardi eura:

Komisija je pozvala države članice da aktiviraju nacionalnu klauzulu o izlazu iz Pakta o stabilnosti i rastu, što će im omogućiti dodatni proračunski prostor za povećanje potrošnje za obranu u okviru fiskalnih pravila EU. Međutim, zaključuje EK, javna ulaganja sama po sebi neće biti dovoljna da popune potrebe za ulaganjima obrambene industrije, od novoosnovanih poduzeća do velikih etabliranih poduzeća. Za to će „Strategija štednje i ulaganja“, koju je danas usvojila Komisija, olakšati mobilizaciju privatne štednje na učinkovitija tržišta kapitala i usmjeriti ulaganja u kritične sektore gospodarstva, poput obrane, za one koji žele ulagati u njih, navodi Europska komisija.

S europskim povjerenikom za obranu danas se u Buxellesu sastao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Uoči Europskog vijeća razgovaram o prioritetima ‘Bijele knjige’ o europskoj obrani, koja predstavlja okvir za potporu ulaganjima u obrambene sposobnosti država članica. U tu svrhu kroz plan ‘ReArm Europe’ predviđeno je stvaranje novog instrumenta od 150 milijardi eura za povoljne zajmove. To je prilika za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi se ojačale vlastite sposobnosti“,

objavio je premijer Plenković na društvenoj mreži X, dodajući i da će Hrvatska do 2027. godine povećati izdvajanja za obranu na 2,5 posto BDP-a. Isto tako je danas u Ministarstvu obrane održan sastanak s domaćim obrambenim proizvođačima kako bi se prodiskutiralo njihovo sudjelovanje u velikom europskom projektu „ReArm Europe“.

U dokumentu se izričito spominje zajednička kupnja vojne opreme u ime zemalja članica, ako one to zatraže. Europska komisija stavlja se u službu vlada, kao što je to činila tijekom pandemije kada je izvršna vlast EU kupovala cjepiva u ime 27 država članica. Ovo je najznačajniji prijedlog u nacrtu „Bijele knjige“ na kojem radi Kolegij povjerenika. U nacrtu dokumenta stoji da se EU suočava sa „sigurnosnom prijetnjom bez presedana otkad se konvencionalni rat vratio u Europu u veljači 2022.“ s invazijom Rusije na Ukrajinu. Također se kaže da „Europa ne može uzeti sigurnosno jamstvo SAD-a zdravo za gotovo i mora značajno povećati svoj doprinos“ kako bi održala snagu NATO-a.

Kako su prenijeli mediji koji su imali uvid u nacrt dokumenta, jedan europski kupac za sigurnosne i obrambene potrebe smatra se „najisplativijim načinom za obnovu europske obrane“. Tako bi „na zahtjev država članica Komisija mogla djelovati kao središnje tijelo za nabavu“, s višestrukim mogućnostima nabave, budući da postoje različite europske potrebe. EK sastavlja popis nedostataka na kojima treba raditi s osjećajem hitnosti i prioriteta. Uobičajeni projekti koji zahtijevaju pojačani rad uključuju sustave zračne i proturaketne obrane, bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica, napredne topničke sustave (uključujući visokoprecizne i dugometne projektile), streljivo, informacijske sustave i umjetnu inteligenciju, te borbene sposobnosti na kopnu, moru i u zraku. Svime time trebale bi se pozabaviti države članice, a Komisija se nudi kao svojevrsna kontrolna soba.

Jedan od osnovnih elemenata jest i da se naglasak stavlja na nabavu od europskih proizvođača i tvornica, odnosno na proizvodnju i kupnju opreme, proizvoda i tehnologija „Made in EU“. Trebala bi postojati tri vodeća načela za djelovanje: (1) tražiti europsko rješenje; (2) pregovarati s europskim proizvođačima i dobavljačima o smanjenju cijena i rokovima isporuke, „moguće uz potporu EU-a“; (3) ako europsko rješenje nije dostupno po traženim cijenama ili rokovima, države članice trebale bi se zajednički obratiti dobavljačima iz trećih zemalja, tražeći potpunu kontrolu nad procesom. I nadalje ostaje čvrsta obveza da se EU vladama osiguraju zajmovi kroz sredstva prikupljena na tržištima i za koja jamči proračun EU. Osim toga, postoji posebna stavka od 8 milijardi za istraživačke i razvojne aktivnosti kroz Europski obrambeni fond i 300 milijuna eura na raspolaganju iz programa EDIRPA za zajedničku nabavu kako bi se mobiliziralo do 11 milijardi eura dodatnih ulaganja.

To je samo početak procesa koji predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen namjerava odmah nastaviti. U „Bijeloj knjizi“ se navode planovi  da se započne strateški dijalog s obrambenom industrijom „odmah“ i ocrta  prijedlog regulatornog pojednostavljenja za sektor „do lipnja 2025. godine“ kroz novi omnibus paket. Ponovno će se poduzeti „odgovarajuće korektivne radnje“ kako bi se riješila mobilnost vojske, uklanjajući „preostale prepreke kretanju trupa i opreme“.

Strateški cilj uključen u „Bijelu knjigu“ za budućnost obrane odnosi se na integraciju vojne industrije Ukrajine u EU. Dokument naglašava potrebu da se zemlja kandidatkinja dovede na tržište sektora EU i „potakne izravna ulaganja u ukrajinsku obrambenu industriju“ dok se osigurava „pristup satelitskim uslugama“, počevši od onih koje pruža ISAC, centar za razmjenu podataka i informacija. Osim toga, ponovno je upućen poziv za neposrednu vojnu potporu za kratkoročne potrebe. Ovdje se inzistira na potrebi osiguravanja protuzračne obrane (visoko precizne rakete i bespilotne letjelice) i „1,5 milijuna projektila širokog kalibra tijekom 2025. godine“. Također se inzistira na misijama obuke za ukrajinske oružane snage.

Sve u svemu, područja koja su uglavnom poznata kao pitanja od zajedničkog interesa za Europljane uključuju sljedeće

• 

  Andrius Kubilius i Kaja Kallas dobili su rok od 100 dana za napraviti “Bijelu knjigu” obrane

  Zračna i proturaketna obrana: integrirani, višeslojni, protuzračni i proturaketni obrambeni štit koji štiti od cijelog spektra zračnih prijetnji (krstareće rakete, balističke i hipersonične rakete, zrakoplovi i UAS) i potpuno je integriran u NATO-ov sustav zapovijedanja i kontrole;

• Topnički sustavi: napredni vatreni sustavi uključujući moderno topništvo i raketne sustave dugog dometa dizajnirani za pružanje preciznih, dalekometnih napada na kopnene mete;
• Streljivo i projektili: strateška zaliha streljiva, projektila i komponenti zajedno s dovoljnim kapacitetom obrambene industrijske proizvodnje kako bi se osigurala pravovremena nadopuna;
• Dronovi i protu-dronovi: flota bespilotnih sustava, uključujući zračna, zemaljska, površinska i podvodna vozila kojima se može upravljati daljinski ili raditi autonomno pomoću naprednog softvera i senzora;
• Vojna mobilnost: mreža kopnenih koridora, zračnih luka, morskih luka i elemenata podrške i usluga diljem EU-a, koji olakšavaju nesmetan i brz prijevoz trupa i vojne opreme diljem EU-a i partnerskih zemalja;
• AI, kvantne tehnologije, cyber i elektroničko ratovanje: obrambene aplikacije koje koriste vojni AI i kvantno računarstvo; napredni elektronički sustavi diljem EU-a dizajnirani za (a) zaštitu i osiguranje upotrebe elektromagnetskog spektra za kopnene, zračne, svemirske i pomorske snage i operacije; (b) potiskivanje, ometanje i uskratu korištenja elektromagnetskog spektra od strane protivnika; i (c) zaštitu slobode djelovanja u kibernetičkom prostoru i osiguranje nesmetanog pristup kibernetičkim sposobnostima;
• Strateški pospješitelji, borbene sposobnosti i zaštita kritične infrastrukture: uključujući ali ne ograničavajući se na strateški zračni most i zrakoplove za dopunu gorivom zrak-zrak, svijest o pomorskom području, borbene sposobnosti (zrak, kopno i more), svemirski štit i „Štit istočne granice“ za sigurnost kopnene granice.

Ostaje nam za pričekati i službenu objavu „Bijele knjige“ o kojoj će u nekom obliku biti bitni elementi sigurnosti i europske Hrvatske.

“U utorak ćemo obilježiti 100 dana od stupanja na dužnost Kolegija povjerenika. U ovih 100 dana od 1. prosinca lani čini se kao da je prošao cijeli jedan život“, ocijenila je u nedjelju 09. ožujka predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Layen.

“Svijet oko nas mijenja se brzinom munje, a geopolitičke promjene potresaju saveze. (…) Desetljećima stare izvjesnosti se ruše. I još uvijek je tu brutalni rat koji bjesni na našim granicama. Unatoč ovim turbulentnim vremenima, ova je Komisija krenula s radom. Od prvog dana ostali smo na trasi koji smo zacrtali u Političkim smjernicama, gradeći je na tri stupa – napretku, sigurnosti i demokraciji. Nakon 100 dana našeg mandata, stojimo uz europske odluke koje smo donijeli kroz naše političke smjernice. Imenovali smo prvog povjerenika za obranu – potez koji se sada, nakon tri mjeseca, čini ne samo potrebnim, već i pravom stvari u pravo vrijeme. Jer očito smo ušli u novu eru oštre geostrateške konkurencije“,

ocijenila je von der Leyen.

Govorila je, između ostalog, o povećanju europske konkurentnosti i napretka u odnosu na globalne konkurente, ali obrana je zauzela važno mjesto u poruci Predsjednice EK. Ovaj je tjedan donio jednoglasnu potporu za REARM Europe, paket od 800 milijardi eura za obranu, napomenula je Ursula von der Leyen dodavši da se radi o nečem povijesnom:

“Ovo može biti temelj za Europsku obrambenu uniju. Plan REARM Europe snažno ćemo pokrenuti jer, suočeni s konkretnim prijetnjama, moramo osloboditi svoj puni potencijal. A ako se udružimo s drugim državama istomišljenicama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške ili Kanade, potencijal je još veći”.

“Važno je reći da su ekonomska snaga i europski plan za naoružanje dvije strane iste medalje. Gospodarski i inovativni potencijal Europe zalog je njezine sigurnosti. I obrnuto, europski obrambeni napori mogu srednjoročno i dugoročno dati veliki poticaj konkurentnijem jedinstvenom tržištu. Nadolazeća velika ulaganja u sljedeću generaciju europske vojne opreme i sigurnosne infrastrukture mogu biti snažan vjetar u leđa važnim industrijama. Sjetite se samo ubrzane digitalizacije i modernizacije naših prometnih mreža. Razmislite o AI aplikacijama, kvantnom računalstvu, sigurnoj komunikaciji. Razmislite o ključnim tehnologijama poput satelitskih mreža, autonomnih vozila i robotike. Sve je to s jedne strane važno za obranu Europe, ali jednako važno i za konkurentnost Europe. Mala i srednja poduzeća diljem naše Unije – imamo ih 2 500 u lancu opskrbe za obranu – bit će u središtu ove transformacije”,

rekla je von der Leyen,  nastavivši:

“Da bismo bili uspješni, moramo ubrzati i uključiti više privatnih investitora. Pokrenut ćemo nove omnibus pakete kako bismo dodatno pojednostavili pravila i smanjili birokraciju – uključujući i za sektor obrane. A još ovog mjeseca predstavit ćemo Europsku uniju štednje i ulaganja – jer samo učinkovito, duboko i likvidno tržište kapitala može štednju pretvoriti u prijeko potrebna ulaganja. Napredak više nije samo nešto što bi bilo ‘lijepo imati’. Mi moramo napredovati. U današnjem svijetu, Europa – koja je postojana gospodarska sila – pitanje je i kolektivne sigurnosti.”

Von der Leyen je ovu poruku uputila u nedjelju 9. ožujka, što je dio briselskih promatrača ocijenio neuobičajenim. Naime, predsjednica Europske komisije je idući tjedan u Strasbourgu i u posjetu Južnoj Africi. Obraćanje povodom  prvih sto dana događaa se netom nakon što je prošloga tjedna, 6. ožujka, održan izvanredni samit Europskog vijeća u Bruxellesu  koji je, među ostalim, pozvao druge države članice – saveznice u NATO-u, na koordinaciju uoči summita NATO-a u lipnju 2025. godine. Uoči summita Von der Leyen je predstavila plan “Rearm Europe” vrijedan 800 milijardi eura, o čemu je portal Obris.org već pisao.

U zaključcima summita naglašava se “važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”. Navodi se i da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. “Ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”, stoji u zaključcima. U njima je utvrđen i popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Čelnici država članica EU podržali su prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.

”Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura zajedničkih sredstava na način da će Europska komisija uz određene financijske poteze osigurati ta sredstva”, 

rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je također sudjelovao  na ovom izvranrednom summitu.

Zbog njega je čak nakon višegodišnje pauze nazvao predsjednika Zorana Milanovića kako bi se konzultirali oko stajališta koja će tim povodom zauzeti Hrvatska. Nakon summita, Plenković je dodao i da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura. Novost je i da će Europska investicijska banka početi financirati projekte u domeni obrane, uključujući proizvodnju oružja i municije, što do sada nije bio slučaj. Tako velika ulaganja će rezultirati i jačom europskom obranom s obzirom na sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava.

”To je šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske industrije kako bi se ojačale sposobnosti. Vjerojatno će se ići ka dizanju praga. Danas je to 2% na razini NATO-a, a ta će brojka zasigurno biti veća. No, o tome će se voditi rasprave”,

zaključio je hrvatski premijer.

*Photo: EK, Vlada RH

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u utorak 04. ožujka povećanje vojne potrošnje u EU, uključujući 150 milijardi eura u zajmovima za obranu te plan pod nazivom „Rearm Europe“ koji bi iznosio i do 800 milijardi eura dodatnih obrambenih izdataka u nadolazećim godinama. Njezin istup u utorak jedan je od brojnih poziva za veća izdvajanja za obranu europe koji se mogu čuti u zadnje vrijeme od čelnih ljudi EU i NATO-a.

“Tako bismo se mi, građani Europske unije ponovo naoružali zbog novo nastalih geopolitičkih i vojnih previranja u svijetu. Naime, Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu”,

izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji će predložiti čelnicima država članica EU-a na izvanrednom samitu u četvrtak.

Ocijenila je kako je sada vrijeme za naoružavanje te da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost. Prva točka plana je dopustiti država članicama da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a. Dakle, države članice moći će prekoračiti ograničenje za proračunski deficit ako se ta sredstva potroše na obranu.

Plan uključuje:

• Povećanje obrambene potrošnje u EU: EU želi povećati vojnu potrošnju kako bi ojačala vlastitu sigurnost i podržala Ukrajinu. Plan uključuje financiranje oružja, streljiva, dronova, protudronskih sustava i drugih vojnih kapaciteta.
• Financiranje kroz zajmove i prenamjenu sredstava: dio financiranja (93 milijarde eura) mogao bi doći iz neiskorištenih sredstava iz post-COVID fonda za oporavak. Komisija razmatra i korištenje privatnog kapitala, regionalnih fondova te prilagodbu pravila Europske investicijske banke.
• Oslobađanje fiskalnog prostora: von der Leyen planira aktivirati klauzulu o izuzeću, kojom bi se vojni troškovi izuzeli iz EU-ovih fiskalnih ograničenja za dug i deficit. Ovo bi omogućilo članicama da povećaju vojnu potrošnju bez sankcija EU

Političke podjele među državama članicama: Francuska, Italija i Španjolska podržavaju ideju zajedničkog duga EU-a za obranu, dok Njemačka i sjeverne zemlje to odbijaju.  Odluka o financiranju još nije finalizirana, a ministri financija EU-a raspravljat će o detaljima idućeg tjedna.

Zaključak je kako se EU priprema za značajno povećanje obrambene potrošnje zbog pogoršanja sigurnosne situacije i smanjenja američke potpore Ukrajini. Von der Leyenin plan ima političku i ekonomsku podršku, ali i izazove u vezi s financiranjem i podjelama među državama članicama. Odluke o financiranju bit će ključne u nadolazećim tjednima.

U tom kontekstu pred Europom su dva puta kojima može krenuti – nastaviti kao dosad ili iskoristiti trenutak i mobilizirati goleme resurse koje ima za obranu demokracije, istaknula je predsjednica EK Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica EU. “Pred nama su dva moguća puta a prvi se sastoji da kroz ovo razdoblje prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da djelujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugdje, fragmentarno ili postupno“, poručila je Von der Leyen čelnicima EU. “Drugi je da iskoristimo priliku, da mobiliziramo goleme resurse koje Europa ima, da prizovemo svoj kolektivni duh za obranu demokracije. Vjerujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na, kraju krajeva, naša svrha“, poručila je predsjednica Komisije.

Predsjednica EK kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi europski industrijski i proizvodni kapacitet i usmjeriti ga na sigurnost. “Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i o čemu ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu“, napomenula je Ursula von der Leyen uz sada već uobičajenu opasku kako je “Europa vrlo zahvalna” Sjedinjenim Državama na potpori i ulozi koju su desetljećima SAD imali za njezinu sigurnost.